UHIĆEN GENERAL I JOŠ DEVET PRIPADNIKA HVO-A: ‘Počinili su ratni zločin nad većim brojem srpskih civila’
"Moguće je. Riječ je o postupcima pokrenutim još između 1992. i 1994. godine, koji su prošli fazu Haškog tribunala i vratili se u BiH. To nisu optužnice temeljem nacionalnog pravosuđa, one su vezane uz tzv. rimska pravila puta temeljem Rimskog sporazuma između Izetbegovića, Tuđmana i Miloševića. Pravila puta su bila potrebna jer su se okruženja događala u raznim okolnostima, donosile su se smrtne kazne bez suđenja, i haško tužiteljstvo je formiralo jedinicu koja je analizirala svu dokumentaciju iz BIH, koja nije mogla podignuti optužnicu i pokrenuti istragu bez Haškog suda. Do 2004. godine pokrenuto je 5000 slučajeva, kad je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte obavijestila organe u BiH da od 10. mjeseca 2004. spomenuta komisija više neće raditi i da se gasi. Nakon tog je sva dokumentacija vraćena u BiH, a Predsjedništvo BiH je moralo nastupati po pravilima rimskog puta", kaže Škare Ožbolt.
'Teško je bilo što spriječiti ili zaustaviti'
Riječ je, naime, o tome da su to zločini koji su istraživani u Haagu.
"Da, upravo to sam i htjela reći. Vjerojatno se dokumentacija nalazi u onoj vezanoj uz 2500 slučajeva vraćenih s Haškog suda, odnosno vraćenih Tužiteljstvu BiH na postupanje po pravilima tzv. rimskog puta. Ona je stizala u tri kategorije: kategorija A - odnosila se na onu za koju je postojala dokumentacija za podizanje optužnica, koje je BiH trebala procesuirati, a B i C kategorije zahtijevale su daljnje izvide. U ovom slučaju postupalo je najprije kantonalno pa federalno tužiteljsto, koje je donijelo odluku diže li se optužnica ili ne. Sva ta dokumentacija je prošla put od BiH prema Haagu i nazad u BiH."
KOTROMANOVIĆ NAPAO VLADAJUĆE ZBOG UHIĆENJA PRIPADNIKA HVO-A: ‘Baš volim ove čiste, bezgrešne, nepogrešive domoljube’
Trenutačno najvažnije pitanje je može li Hrvatska ikako zaustaviti ili spriječiti te postupke.
"Teško je bilo što spriječiti ili zaustaviti. Već godinama upozoravam da smo po pitanju institucionalnog praćenja Haaga i nacionalnog zakonodavstva nedovršena država. Reagiramo tek kad se nešto dogodi. Nemamo pripremljenu dokumentaciju ili instituciju koja bi tu dokumentaciju proučavala. Politika može samo deklarativno reći svoje, ali RH može pomoći dostavom dokumentacije i praćenjem samog postupka, pa reagirati ako se primijeti da se sudi po nevjerodostojnoj dokumentaciji. Mi smo svjedočili neselektivnom davanju dokumentata, primjerice Brijunskih transkripata. Još uvijek ima dokumentacije koja postoji u Haagu, BiH i kod nas, a nema tijela koji bi je pohranjivao", smatra bivša ministrica.
Mogu li se postupci prebaciti u Hrvatsku?
Uhićenja su se dogodila samo dva dana nakon službenog posjeta Plenkovića Bosni i Hercegovini. Hrvatske obavještajne službe vjerojatno su znale za optužnice.
"Da je nekih 800 ili 900 slučajeva pod istragom već je objavljeno ovo ljeto. Znalo se. Tužiteljstvo nije odlučilo od danas do sutra, samo je bilo pitanje kad će to biti objavljeno. Možda su kalkulirali da se to ne dogodi prije dolaska premijera. Moglo se znati i možda je trebalo institucionalno i kroz komunikaciju s tužiteljstvom vidjeti raspolažu li relevantnom dokumentacijom", kaže Škare Ožbolt koja ne vjeruje da se procesi protiv hrvatskih državljana mogu prebaciti u Hrvatsku.
"To je teško pitanje, jer su se zločini dogodili u BiH, a osumnjičenici imaju oba državljanstva."
