Navedeno je to, doznajemo, u cjelovitom izvješću SOA-e upućenom predsjednici i premijeru, no naznake onoga do čega su analitičari tajne službe došli vidljive su i u trećem javnom izvješću koje je nedavno obznanjeno na službenoj internetskoj stranici.
Utjecaj korupcije na nacionalnu sigurnost
U njemu stoji kako je korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima, te državnim i javnim tvrtkama jedan od najznačajnijih izazova Republike Hrvatske koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije.
"Korupcija neizravno negativno utječe i na nacionalnu sigurnost, pa je SOA, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, potpora njenoj prevenciji i suzbijanju. Posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese donošenja odluka", upozorili su iz SOA-e.
Suci zaseban problem
Iako je u javnom izvješću naveden cijeli pravosudni sustav, u koji spadaju i Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo RH, prema podacima iz verzije izvješća koja je upućena zakonskim korisnicima informacija SOA-e, a to su prije svih uredi predsjednice i premijera, precizirano je kako se tu misli isključivo na sudstvo.
Među nešto više od 1700 sudaca u Hrvatskoj izdvojeno je baš onih 20 čije ponašanje i odluke prema procjenama tajne službe predstavljaju sasvim konkretnu opasnost za nacionalnu sigurnost države. Oni ozbiljno uzdrmavaju sustav koji je ionako na vrlo krhkim temeljima te ima izuzetno nisko povjerenje građana. Njihove odluke su opasne i dalekosežne zbog čega su se i našli u fokusu interesa SOA-e.
SOA je u nadzor sudaca odnedavno uključena s obzirom na to da obavlja njihove sigurnosne provjere pri imenovanju na sudačku dužnost i prelasku na viši sud, dok je već dulje vrijeme zadužena za sigurnosne provjere sudaca koji rade na tzv. uskočkim predmetima, slučajevima najsloženije korupcije i organiziranog kriminala.
Teške posljedice
Osim vlastitih metoda provjera i prikupljanja podataka, SOA sasvim legitimno može koristiti i javne izvore informacija. A mediji su u posljednjih godinu dana obznanili možda jedan od najvećih sudskih skandala, onaj u koji je bio uključen Ustavni sud RH, na čije je suce Zdravko Mamić pokušao utjecati zbog izmjena Zakona o sportu.
Iako je Ustavni sud političko tijelo, njegove odluke, kao što se moglo vidjeti u slučajevima Ive Sanadera, Branimira Glavaša ili Milana Bandića, imaju sasvim konkretne posljedice na sudske procese.
No, koliko je teško i istraživati korupciju u pravosuđu dokazala je i činjenica da su mjere tajnog nadzora nad sumnjivim sucima pukle prebrzo, prije nego što su dale konkretne odgovore istražiteljima.
Slučajni susret
Nedavno su se istražitelji zainteresirali za naizgled slučajan susret sutkinje Županijskog suda u Zagrebu i kandidatkinje za čelno mjesto tog suda, Jasne Smiljanić s Ivom Sanaderom, bivšim premijerom, kojem je nedavno otkazala presudu u "aferi Planinska", uz obrazloženje da je potrebno dodatno vještačenje.
Svjedoci koji su ih potkraj svibnja ove godine vidjeli na večeri u konobi Lucija u Novom Vinodolskom proslijedili su te informacije DORH-u, a s njima je upoznata i SOA.
No, sve do trenutka dok ne počini stegovno ili kazneno djelo, za suca loša sigurnosna procjena može biti tek zapreka u napredovanju. Oni koji su uspjeli postati suci, na te su funkcije imenovani doživotno i negativna ocjena SOA-e spriječit će ih samo u prelascima na više sudove.
Prigovori pravobraniteljici
U ovom kontekstu treba sagledati i dio izvješća pučke pravobraniteljice koji se odnosi na pravosuđe. Jer i ti podaci o sudačkim potezima dostupni su agentima SOA-e.
Tijekom 2015. pučka je pravobraniteljica zaprimila 475 pritužbi iz područja pravosuđa. Od toga se 239 odnosilo na rad sudova, najviše zbog nezadovoljstva sudskim odlukama (114), nešto manje na dugotrajnost sudskih postupaka (66), zatim na ponašanje sudaca i zlouporabu njihova položaja (37), a najmanje na obavljanje poslova sudske uprave (22).
Kroz brojne pritužbe je, kako stoji u godišnjem izvješću, evidentno nepovjerenje građana u pravednost, ali i zakonitost donesenih odluka, a samim time i u sustav pravosuđa i njegovu učinkovitost u cjelini. Građani nezadovoljni meritornim sudskim odlukama upiru na nezakonito ponašanje sudaca tvrdeći da je riječ o pogodovanju ili zlouporabi sudačke dužnosti.
