Nova zakonska rješenja i promjene u primarnoj zaštiti, koje su
uvedene prošle godine u zdravstvu, rezultirali su s više od
milijun dana manje bolovanja u odnosu na 2012., doznaje se u
Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju
novčanu kaznu između 8.000 i 15.000 kuna te oduzimanje naknade
pacijentu na bolovanju koji izbjegava kontrolu HZZO-a,
zloupotrebljava bolovanje ili sprječava svoje ozdravljenje.
Broj dana bolovanja smanjen je za 1.342.490 dana, broj dnevno
bolesnih za oko 4500, ukupna stopa bolovanja za 0,24 posto, a
HZZO je uštedio 116 milijuna kuna na naknadama za bolovanja za
koje godišnje izdvaja oko milijardu kuna.
Novina je i ukidanje HZZO-ovih komisija, tako da ta institucija
od 1. srpnja više ne odobrava produžavanje bolovanja, koja su u
potpunosti prepuštena liječnicima obiteljske medicine.
Međutim, HZZO-ovi kontrolori i dalje provode redovne kontrole
bolovanja dva puta mjesečno, izvanredne kontrole na bilo koju
sumnju ili dojavu, te kontrole na zahtjev poslodavca.
Lani su odradili 24.000 kontrola, na zahtjev poslodavca izašli su
na teren u 4500 slučajeva, a 18 posto slučajeva skinuli s
bolovanja, kaže zamjenica ravnatelja HZZO-a Tatjana Prenđa
Trupec.
Pritom je otvaranje bolovanja najčešće bilo medicinski
indicirano, ali ne i njegova duljina, a neke su ordinacije dobile
upozorenja zbog nedostatne dokumentacije kojom pravdaju
bolovanja.
Razloge smanjenja stope bolovanja s 3,11 (2012. godina) na 2,85
(2013. godina) moguće je tražiti i u činjenici da su liječnici
obiteljske medicine od 1. travnja prošle godine preuzeli važniju
ulogu u sustavu.
Novo praćenje učinkovitosti i kvalitete primarne zdravstvene
zaštite smanjilo je propisivanje lijekova, manje se šalje na
specijalističke preglede i pretrage. Samo na lijekovima na recept
ušteđen je 191 milijun kuna usprkos činjenici da je uveden PDV na
lijekove od pet posto što je povećalo troškove za dodatnih 150
milijuna kuna. Svakog je mjeseca za oko 30.000 ljudi smanjeno
upućivanje u bolnice, a u laboratorije za 20 posto.
U HZZO-u smatraju da prostora za daljnje uštede ima u smanjivanju
broja pretraga. Pozivaju se pritom na pokazatelje da još uvijek
25 posto osiguranika ne dolazi na naručene pretrage, a 25 posto
ih ne podiže nalaze.
Visok je postotak i negativnih nalaza, na pretrage se odlazi bez
stvarne potrebe, te zauzima termine i kapacitete stvarno
bolesnima.
Stoga je od kraja siječnja u primarnu zaštitu uveden
pilot-projekt eSmjernice. Njime se prilikom naručivanja na
ultrazvuk abdomena, štitnjače, testisa i srca, urološki ultrazvuk
te EEG (elektroencefalografiju) na ekranu računala prikazuju
standardizirane indikacije. Prije nego što uputi pacijenta na
pretragu, liječnik povrđuje da je pročitao eSmjernice i da su
kriteriji zadovoljeni.
Nakon 1. travnja eSmjernice izlaze iz pilot-faze i uvode se u
svakodnevni rad, a njihov će se broj povećavati iz mjeseca u
mjesec. Sljedeće na redu su CT (kompjutorska tomografija) i MR
(magnetska rezonanca), kažu u HZZO-u.
Nakon primarne zaštite, eSmjernice planiraju proširiti i u
bolnički informacijski sustav jer, kažu, svjetska su iskustva da
to znatno podiže kvalitetu usluga i smanjuje troškove.
Odredbe Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđaju novčanu kaznu između 8.000 i 15.000 kuna te oduzimanje naknade pacijentu na bolovanju koji izbjegava kontrolu HZZO-a, zloupotrebljava bolovanje ili sprječava svoje ozdravljenje.