ECB je spustila kamatnu stopu, no što će to značiti za Hrvatsku? Vodeći ekonomisti objašnjavaju za Telegram
Velimir Šonje i Tomislav Ćorić govorili su za Telegram o potezu ECB
Europska centralna banka (ECB) ovog je tjedna smanjila referentnu kamatnu stopu s 0.05 posto na nula posto čime će pokušati oživiti krhko gospodarstvo eurozone. Uz to, povećali su paket kvantitativnog popuštanja, Europska odnosno ubrizgavanja novca u financijski sustav eurozone putem kupnje obveznica, s 60 na 80 milijardi mjesečno.
Smanjenje kamatne stope komentirao je za Telegram ekonomist Velimir Šonje “To je potez koji je očekivan. S obzirom da je ovo kontinuitet politike u odnosu na ranije poteze, tu nema nikakvih iznenađenja. Mogućnosti da se realno utječe na bitan oporavak na taj način su ograničene. To već znamo iz prijašnjih poteza koji nisu polučili odveć vidljive rezultate. Monetarna politika sigurno ne može zamijeniti sve druge politike”, izjavio je Šonje.
HDZ-ov ekonomski strateg Tomislav Ćorić također kaže kako ECB već neko vrijeme iznimno ekspanzivnom monetarnom politikom pokušava aktivirati gospodarstvo na razini eurozone. “Ove kamatne stope trebale bi oraspoložiti poslovne banke da većim iznosima kreditiraju gospodarstva. U tom kontekstu, riječ je o nestandardnim instrumentima kojima se želi potaknuti rast gospodarske aktivnosti poticanjem inflacije na razini eurozone”, izjavio je Ćorić za Telegram.
Agresivno labavljenje monetarne politike
Izgledno je kako za sada neće biti velikih posljednica, odnosno učinaka ovog agresivnog labavljenja monetarne politike, kaže Šonje.
Šef ECB-a Mario Draghi implicirao je kako će kamatne stope ostati “jako niske” još najmanje godinu dana. Odbacio je, međutim, nagađanja kako će se kamatne stope smanjivati i dalje.
Kako će i hoće li takav potez utjecati na Hrvatsku? “Samo je učvršćena ova trenutna situacija na financijskim tržištima koja zapravo pogoduje zaduživanju, tako da, barem što se ove godine tiče, možemo očekivati da Hrvatska neće imati problema sa refinanciranjem svojih obveza”, kaže Šonje.
Što to znači za Hrvatsku
Monetarna politika se treba uvijek promatrati kao pomoć gospodarstvu, tumači Ćorić, međutim ona ne može nadomjestiti potrebne strukturne promjene, kako na razini eurozone, tako i u Hrvatskoj.
“Ovakva ekspanzivna politika ECB-a već danas ima pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo zato što takve jako niske kamatne stope utječu i na činjenicu da se mi posljednjih godinu ili godinu i pol dana jeftinije zadužujemo u inozemstvu. U tom kontekstu pad kamatnih stopa imao je pozitivan utjecaj i na hrvatsko gospodarstvo”, kaže Ćorić. Upozorava, međutim, da bi se stvari mogle postati drugačije kada se promijeni takva politika.
“Onog trenutka kada era niskih kamata završi, a očekuje se da bi to moglo biti krajem ove godine, barem je tako bilo predviđeno kada se krenulo u politiku kvantitativnog popuštanja, tad se može očekivati polagani rast kamatnih stopa, a onda naravno i zaoštravanje kreditnih uvjeta prema onima čija gospodarstva nisu na dobroj razini, odnosno nisu zdrava”, zaključuje Ćorić.