sječa direktora / Došao je kraj kadroviranju u javnim poduzećima

Stiže li kraj isključivo političkom kadroviranju u javnim poduzećima? Upravo je to jedan od prijedloga nove strategije upravljanja državnom imovinom. Da bi u fotelje zasjeli sposobni, a ne podobni – predlažu se i javni natječaji te potrage za menadžerima.

"I natječaji, i headhunting, i po direktnom prijedlogu državnog ureda ukoliko ćemo imati. Ali nema potrebe da robujemo jednom od načina selekcije. Jer mi smo i svjedoci kada su bili samo natječaji, da su i oni bili farsa", kazao je ravnatelj državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Mladen Pejnović.

Od početka mandata Kukuriku koalicija najviše je robovala baš direktnom odabiru po političkom ključu. Novom strategijom Vlada će i dalje imati zadnju riječ kod konačnog odabira kandidata. No dok će o tome tek raspravljati, neki ministri unaprijed pozdravljaju zaokret u praksi.

"Mislim da država svoj interes kao vlasnik može štititi kroz Nadzorni odbor i skupštinu gdje je predstavnik, a što se tiče javnih natječaja, mislim da je dobro da se biraju direktori javnih poduzeća na javnim natječajima", naglasio je Gordan Maras, ministar poduzetništva.

Nakon što su zbog loših rezultata već smijenjeni čelnici Hrvatskih autocesta i Plinacra, već dulje šuška se i o rošadama u HEP-u.

Znači li nova strategija da vladajući priznaju pogrešnu taktiku?

"To ne bih povezivao s bilo kojim poduzećem, nego jednostavno s budućim načinom rada i upravljanjem državnom imovinom", dodao je Maras.

"Nema nikakve potrebe da se inscenira neka velika smjena. Oni moraju biti nagrađeni i odgovarati za svoj rad prema rezultatu poslovanja", istaknuo je Mladen Pejnović.

Strategijom upravljanja državnom imovinom, koju Hrvatska dobiva prvi put, predviđa i da država zadrži samo strateški važne tvrtke poput autocesta, cesta, željeznica, voda, šuma i energetike, a sve ostale djelomično ili potpuno - proda.

"Ostalih preko 500 trgovačkih društava u kojima država ima ispod 25 posto i na koja nemamo velikog utjecaja trebaju završiti svoje restrukturiranje i prodaju", rekao je Pejnović.

Jer jasno je da imovinom vrijednom 31 i pol milijardu eura Hrvatska upravlja neefikasno. Od svega toga na godinu izvuče tek 300 milijuna eura ili 0.7 posto BDP-a.