Bizaran pravosudni postupak vođen je protiv 73-godišnje gospođe sa šireg područja Zagreba. Ona je, kako piše Danica.hr, u listopadu prošle godine bila nepravomoćno osuđena za psihičko nasilje nad kćeri i zetom, a ovih dana slučaj je okončan pravomoćnom presudom.
Prema prvostupanjskoj presudi, žena je u lipnju prošle godine u jednom gradu na širem zagrebačkom području nazvala kćer na mobitel i ogovarala njezinog supruga, svoga zeta, rekavši joj da je ovaj vara. Na to ju je kći prijavila policiji pa je slučaj završio na općinskom sudu.
Zabranjeno joj približavanje kćeri i zetu
“Počinila je psihičko nasilje u obitelji na način da je na mobitel nazvala kćer (52) te istoj govorila razne neistine o njenom suprugu (54) - da je suprug vara, da ima brojne ljubavnice te da mu ne treba vjerovati. Osim toga, rekla je kako on nikada nije prestao piti i da je zapostavlja, što je kod kćeri i zeta prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost”, zaključila je prekršajna sutkinja Općinskog suda.
Umirovljenica je proglašena krivom zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 2000 kuna. Usto joj je izrečena i zabrana približavanja, uznemiravanja ili uhođenja kćeri i zeta, “tako da se istima ne smije približavati na udaljenosti ne manjoj od pet metara na svakom mjestu gdje bi se isti zatekli, zabrana uznemiravanja putem mobiltela i druge vrste komunikacije, u trajanju od tri mjeseca”.
Visoki prekršajni sud donio oslobađajuću presudu
No, dogodio se preokret i Visoki prekršajni sud RH, uvaživši žalbu, preinačio je presudu i odmah ju je pravomoćno oslobodio.
“Sud smatra da takva radnja počinjenja, sama za sebe, a imajući na umu da je notorno da psihičko nasilje nije počinjeno baš svakom grubo izgovorenom riječi, ne ispunjava bitna obilježja psihičkog nasilja. Naime, iz činjeničnog opisa nije vidljiva nikakva agresivnost u ponašanju okrivljenice. Djelo je opisano na način da je okrivljenica, zapravo, svojoj kćeri iznosila svoje mišljenje o njenom suprugu, nije opisano da bi okrivljenica pritom izgovarala neke uvredljive i omalovažavajuće izraze, nije opisano da bi okrivljenica istu radnju činila učestalo u kraćem vremenskom periodu (…) Po ocjeni suda, radnja počinjenja, kako je opisana u činjeničnom opisu izreke pobijane presude, ne predstavlja grubo uznemiravanje takvog stupnja, odnosno takvog intenziteta da bi imala karakter psihičkog nasilja.
Slijedom toga, djelo za koje se protiv okrivljene vodi prekršajni postupak, a kako je to činjenično opisano u izreci prvostupanjske presude, po propisu nije prekršaj, pa je sud preinačio presudu tako da je okrivljenica za predmetno djelo prekršaja oslobođena od optužbe”, zaključio je Visoki prekršajni sud.
