ZAGREB - Srijedu, 6. svibnja 2009. godine, trećina hrvatskih građana teško da će skoro zaboraviti. Toga datuma na snagu stupa potpuna zabrana pušenja u kafićima i restoranima, a u prošlost odlaze i prostorije u svim tvrtkama na čijim je ulazima dosad stajala naljepnica "Dozvoljeno pušiti".
Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda na snagu je zapravo stupio već prije šest mjeseci, ali je dano vrijeme za prilagodbu novim odredbama, koje je sada iscurilo.
Sam početak primjene za strastvene ljubitelje dima ne bi trebao proći prešokantno, s obzirom da su dani sve topliji, a na otvorenim terasama zabrane nema.
A ako se netko ipak zainati i pripali nikotinsku dozu u zabranjenom prostoru, vlasnik lokala može pozvati policiju, osim ako ne želi riskirati globu u iznosu do 15.000 kuna. Pojedinca kojeg uhvate sa zapaljenom cigaretom čeka kazna od tisuću kuna.
U Ministarstvu zdravstva kažu da je cilj uvođenja zabrane zaštita 68 posto građana koji ne puše od štetnih utjecaja pušenja, a same pušače pozivaju da što prije prestanu pušiti.
U Hrvatskoj svake godine od posljedica pušenja umre 10.000 ljudi, a njih 3.000 život izgubi zbog pasivnog pušenja. Troškovi liječenja bolesti koje su posljedica izravnoga ili neizravnog utjecaja duhanskog dima na godinu dosežu čak tri milijarde kuna.
