4 priče kao dokaz da ništa nije slučajno

Neverovatne slučajnosti od kojih će vas uhvatiti jeza

10.2.2013.
22:23
VOYO logo

Neverovatne slučajnosti se događaju svuda oko nas, a ponekad se zvezde tako slože da čak i najveći cinici moraju da priznaju da su neke od tih slučajnosti zaista jezive. Predstavljamo vam četiri priče koje će vas naterati na razmišljanje da možda ipak ništa nije slučajno.

1. Predviđanje Edgara Alana Poa koji je 1838. godine napisao svoj jednini roman pod nazivom "Doživljaju Artura Gordona Puma" za koji je tvrdio da je napisan po istinitom događaju tek kasnije se ispostavilo kao tačno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

On je u svom romanu opisao događaj po kome na jednom brodu ostaje troje ljudi i pobunjenik Ričard Parker. Usled nedostatka hrane i vode, posle nekoliko dana njih četvroica izvaleč slamčicu kako bi odlučili ko će biti žrtva koju će pojesti - bio je to Ričard Parker.

Skoro 50 godina nakon objavljivanja ove priče dešava se gotovo identična situacija na jahti Migonete koja je plovila ka Australiji. Slučajno ili ne, ali na jahti se nalazio i mali od palube Ričard Parker koga je posada ubila i pojela, baš kao što je opisano i u romanu Alana Poa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Morgan Robertson napisao je knjigu "Olupina Titana" 14 godina pre nego što je završena izgradnja Titanika, a sličnost između priče koja je opisana u romanu i one koja se nekoliko godina kasnije zaista dogodila je neverovatna.

Morgan je opisao Titan kao jedan od najvećih brodova koje je čovek napravio, prvoklasni hotel na vodi, koji je potonuo nakon udara u santu leda na severnom Atlantiku, i to baš u aprilu oko ponoći, kao i Titanik. Interesanto je da su i Titan i Titanik udarili u santu leda 400 milja od Newfoundlanda, i oba broda su imala premalo čamaca za spasavanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Iako su Vilmeru Meklejnu rekli da je prestar da bi se borio u građanskom rati koji je izbio 1861. godine ovaj nesrećni čovek je učestvovao u njemu od početka pa do samog kraja.

Građanski rat izbio je upravo u Vilmerovom rodnom mestu, a vrlo brzo posle toga jedan od generala odlučio je da je Meklejnova kuća najbolje mesto za sedište njegovih ljudi. Vilmer se zatim potrudio da nađe bolje utočište, prodao je kuću i odselio se što je dalje mogao, međutim građanski rat ga je ponovo stigao. Ipak Meklejn ovaj put nije morao da se seli, jer je rat ubrzo i završen, a predaja se završila gde drugde nego u Vilmerovoj novoj kući.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

4. Za one koji slučajno ne znaju, 4. jula 1776. godine potpisana je Deklaracija nezavisnosti kojom su stvorene Sjedinjene Američke Države.

Ipak, ono što je posebno čudno vezano za ovaj datum je to da su tačno 50 godina nakon tog dana 1776. godine umrli oni koji su potpisali tu deklaraciju, drugi i treći predsednik SAD-a Džon Adams i otac Deklaracije Tomas Džeferson.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, priča tu ne završava. 4. jula 1831. preminuo je četvrti američki predsednik Džejms Monroe, a itog datuma 1863. završila se i najveća bitka Građanskog rata, koja je umnogome odredila dalju sudbinu američkog naroda.

Brak na prvu UK
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo