Kako nastaje multipla skleroza?
Uzrok multiple skleroze nažalost nije poznat kao ni brojne pojave vezane uz ovu bolest, primjerice zašto se javlja pretežito u bijelaca, u razvijenim državama te između 18. i 50. godine života (najveći broj slučajeva u 30-ima). Smatra se da bolest nastaje međuigrom genskih i okolišnih čimbenika.
Od čimbenika okoline koji mogu imati utjecaj na razvitak bolesti su: manjak vitamina D, pušenje i topla klima. Poznato je kako oko ekvatora gotovo i nema slučajeva multiple skleroze, a osobito je bitno gdje su provedene prve godine života. Tako dijete koje je npr. odraslo blizu ekvatora, a kasnije živjelo na sjeveru ima manju šansu za obolijevanje od svojih sjevernih susjeda. U Hrvatskoj je tako najviše oboljelih u Gorskom kotaru.
Oštećenja živčanog sustava nastaju automimunim mehanizmima u kojima ulogu imaju: autoreaktivni T limfociti koji napadaju mijelin domaćina, virusi (Epstein- Barr, herpes…).
Simptomi
Klinički simptomi multiple skleroze su brojni. Težina simptoma ovisi o opsegu oštećenja središnjeg živčanog sustava, a žene su češće pogođene ovom bolešću. Neki od brojnih simptoma su:
- Osjetni poremećaji- trnjenje, mravinjanje ili osjećaj stezanja samo su neki od osjetnih poremećaja koji se javljaju. Osjetni poremećaji često se šire s jednog područja na drugo npr. s jedne noge na drugu.
- Optički neuritis- karakteriziran je jednostranim ili dvostranim djelomičnim ili potpunim gubitkom vida. Osim gubitka vida, neuritis optičkog živca je praćen boli u oku pri pomicanju oka.
- Motorički simptomi- slabost ruku i nogu. Motorička slabost se javlja nakon nekoliko dana i postupno se pogoršava, može se javiti i iza fizičkog napora.
- Dvoslike- vrlo čest simptom u multiploj sklerozi. Uzrokovane su neuravnoteženim pokretima očnih jabučica. Kod mladih dvoslike su često praćene gubitkom vida za boje.
- Kognitivni simptomi- nažalost 50% bolesnika tijekom bolesti pati od poremećaja kratkotrajnog pamćenja, poremećaja pozornosti, govora… Javlja se i emocionalna nestabilnost i depresija.
- Vrtoglavice- nastaju na početku ili tijekom bolesti te traju po nekoliko dana.
- Poremećaj kontrole sfinktera (nevoljno kontroliranje mokraćnog mjehura)- još jedan od vrlo neugodnih simptoma multiple skleroze koji zahvaća 80-90% bolesnika. Oboljeli pate od: inkontinencije (nemogućnosti zadržavanja mokraće), noćnog mokrenja, učestalog mokrenja…
- Poremećaji ravnoteže i hoda-spazam mišića nogu i nespretni hod prate multiplu sklerozu.
- Disartrija- poremećaj govora koji može nastati kao posljedica mišićne slabosti jezika ili oštećenja središnjeg živčanog sustava.
- Umor- umor može nastati kao posljedica nesanice koja je također simptom multiple skleroze, kao posljedica depresije ili mišićnog zamora.
Dijagnoza
Simptomi multiple skleroze su blagi u početku te bolesnik nerijetko ni ne posumnja kako se radi o multiploj sklerozi. Kako bi se posumnjalo na dijagnozu ove bolesti, prije navedeni simptomi trebaju trajati najmanje 24-48 sati. Postoje mnogi kriteriji na temelju kojih se donosi definitivna dijagnoza poput McDonaldovih kriterija (2001.) ili Amsterdarsmskih kriterija (2005.)
Svakako je prije donošenja dijagnoze potrebno učiniti pretrage poput:
- Magnetske rezonancije vratne i prsne kralježnične moždine- uočava se demijelinizacija (propadanje mijelinske ovojnice neurona).
- Magnetska rezonancija mozga- što je bolest ozbiljnija atrofija (propadanje) mozga je opsežnija.
- Nalaz likvora- pacijenti s multiplom sklerozom često imaju povećan broj stanica u likvoru kao i povećanje koncentracije ukupnih imunoglobulina G (IgG).
- Vidni evocirani potencijali- neurološka pretraga ispitivanja vidnog puta. Traje oko 1 sat prilikom čega se preko elektroda zalijepljenih na pacijentovu glavu registriraju odgovori na vidne podražaje. Patološki podražaji nalaze se u 85% bolesnika.
Liječenje
Liječenje multiple skleroze svodi se na liječenje simptoma. U slučaju jakih simptoma primjenjuju se kortikosteroidi, 3 dana u većoj dozi infuzijom, a 5 dana u manjoj. Terapija se daje u bolnici, a kortikosteroide se ne smije koristiti predugo zbog brojnih nuspojava (dijabetes, osteoporoza…).
Uz kortikosteroide razvija se i imunomodulatorna terapija (terapija za usporavanje propadanja središnjeg živčanog sustava). U imunomodulatornu terapiju ubrajamo:
- Interferon- antivirsuni lijek koji se koristi za razne bolesti. U nuspojave se ubrajaju povišena tjelesna temperatura i simptomi slični gripi.
- Natalizumab (Tysabri)- protutijelo specijalno dizajnirano za liječenje multiple skleroze. Koristi se kod pacijenata kojima interferon ne pomaže.
- Mitoksantron- lijek sa snažnim protuupalnim djelovanjem. Primjenjuje se u infuzijama svaki mjesec ili svaka tri mjeseca. U posljednje vrijeme kao nuspojava lijeka ističe se razvoj leukemije.
- Glatiramer- acetat (Copaxon)- kod primjene Copaxona vrlo je bitno što ranije krenuti s terapijom budući da se ranim liječenjem bilježi učinkovitost u 60% slučajeva, a odgođenim u 30-37% slučajeva.
Nužno je liječiti i popratne pojave bolesti poput depresije, spazma mišića. Poremećaja sfinktera tj. zadržavanja mokraće, umora i boli.
Smrtnost i kvaliteta života nakon dijagnoze
Multipla skleroza generalno nije smrtonosna bolest, no može uvelike smanjiti kvalitetu života. Životni vijek oboljelih osoba je desetak godina kraći od očekivanog životnog vijeka, a smrtnost se konstantno smanjuje zbog naprednijeg liječenja.
Kvaliteta života može biti smanjena zbog poremećaja koncentracije, pamćenja, depresije, spazma mišića, problema s vidom… Srećom, na spazam mišića se može djelovati lijekovima i vježbom. Od lijekova uzimaju se spazmolitici. To su baklofen (Lioresal) i tizanidin (Sirdalud).
Bitno je osvijestiti kako multipla skleroza nije smrtna presuda, te treba ostati tjelesno aktivan. Na sljedećoj poveznici pogledajte vježbe za održavanje ravnoteže :
Uz lijekove i vježbu pacijenti mogu normalno živjeti, a srećom liječenje je sve uspješnije.
