U prolazu kroz nosnu šupljinu zrak se ima vremena zagrijati na tjelesnu temperaturu, koja je previsoka za respiratorne viruse. To je također razlog zašto nošenje šala oko vrata i donjeg dijela lica smanjuje rizik od infekcije. Sve je to još samo jedan od dokaza da uvijek treba slušati što nam baka savjetuje, jer iza njezinih savjeta leži konvencionalna mudrost koja je i znanstveno dokazana.
Groznica je također neophodno pratnja infekcije jer je to obrambeni mehanizam koji podiže tjelesnu temperaturu. Na 38 ili 39 stupnjeva virusi su manje aktivni. To je razlog zašto se ne prehladimo – barem ne često – ljeti ili u toplim krajevima, iako su virusi prisutni u cijelom svijetu i ne nestaju. Oni su uvijek prisutni, ali su rijetko aktivni u ljudskom tijelu.
Virusi su tu, ali čekaju pravu klimu
Postoji oko 150 vrsta rinovirusa, adenovirusa i drugih respiratornih virusa koji strpljivo čekaju susret s idealnim ekosustavom za njihovo množenje. Svi oni imaju, manje ili više, iste simptome. Iako vjerojatno imamo privremeni imunitet nakon svake infekcije, uvijek postoji novi virus koji spremno čeka.
Ovaj fenomen pojačavaju klima, temperatura i koncentracija stanovništva. Zato djeci koja pohađaju vrtić stalno curi nos. Javni prijevoz je također vrlo preporučljiv želite li se razboljeti.
Ovi su virusi su vrlo zarazni. Prenose se kroz kapljice koje izdišete, iskašljavate ili iskišete, ali se također mogu prenijeti i kontaktom s kontaminiranom površinom. Respiratorni virus može preživjeti 30 minuta na koži, 7 sati na glatkim površinama i 40 minuta na kaputu.
Farmaceutske tvrtke nisu se puno bavile problemom virusa – smatraju se relativno benignima – sve do dolaska HIV-a, koji je promijenio situaciju i potaknuo opsežna antivirusna istraživanja.
Danas znanstvenici pokušavaju odgonetnuti respiratorne viruse. Najveća je poteškoća u tome što su toliko osebujni.