"Posve je jasno da promjena načina života zbog pandemije djeluje na psihu svih nas", izjavio je nedavno ministar zdravstva Vili Beroš, potvrdivši ono što psiholozi i psihijatri najavljuju. Istraživanja će tek uslijediti, no u praksi se posljedice već itekako vide.
Anksiozno-depresivne smetnje zbog zdravstvene krize su u porastu, i to ne linearno, nego su njihove krivulje puno strmije, upozorava psihijatrica dr. Ivana Kekin s Odjela za kognitivne poremećaje i komorbidna stanja s intenzivnom skrbi Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Kod onih koji otprije boluju od tih smetnji te se smetnje aktiviraju i intenziviraju, a javljaju se i kod osoba koje prije nisu imale teškoća.
Mature Man Suffering From Depression Looking Out Of Window
Neujednačene poruke i nekonzistentnost
"Povećava se anksioznost, osjećaj neizvjesnosti, besperspektivnosti, strah od gubitka posla, strah od siromaštva. Javljaju se problemi sa spavanjem, problemi s koncentracijom, što smanjuje funkcionalnost. Kronične psihosomatske boljke poput gastritisa, hipertireoze, hipotireoze, lumbosakralnih tegoba se intenziviraju. Uvjerljivo raste potrošnja lijekova za smirenje. I domaći i inozemni pokazatelji govore o pojačanoj potrošnji alkohola, duhana i marihuane", kazala je dr. Kekin za Večernji list.
"Ljude naročito izbezumljuju neujednačene poruke i nekonzistentnost, npr. prvo ne treba maske, pa treba, to ulijeva veliki osjećaj nesigurnosti. U vrijeme 'lockdowna' stroga su pravila ljudima ulijevala osjećaj kontrole, tada su se držali čvršće", opisuje dr. Ivana Kekin.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče, doc. Petrana Brečić, otkriva da su se u Kliniku počeli vraćati njihovi stari bolesnici. Od 40-ak prijama u bolnicu dnevno, gotovo dvije trećine čine bolesnici koji su i otprije imali neki psihički poremećaj i oni dolaze zbog pogoršanja svojega osnovnog poremećaja.
U ambulantnom sustavu imaju i do 250 pregleda dnevno. Najviše ljudi osjeća tjeskobu, pritisak i strah od neizvjesnosti, kako zdravstvene tako i egzistencijalne. S tim se problemima, češće nego psihijatrima, obraćaju u psihološka savjetovališta.
Stressed businessman in the city.
Neobično je što se to događa ljeti
"Neuobičajeno je što se javlja veći broj roditelja tinejdžera koji imaju izražena odstupanja u ponašanju. U manjoj mjeri su anksiozni, povlače se i ne izlaze iz kuće zbog straha od korone, a češće su to izraženije promjene u ponašanju, povrh uobičajenog adolescentskog bunta javlja se više neke drskosti i agresivnosti", opisala je prof. Tanja Dejanović Šagadin iz Psihološkog društva Tesa, koje zbog oštećenja u potresu djeluje telefonski i internetom.
"Neobično je što se to događa ljeti, nakon završetka školske godine s kojom obično prođu i napetosti pa nam se roditelji inače ljeti i ne javljaju s tim problemima. U općoj populaciji primaran je strah za egzistenciju, od gubitka posla i slično, pa su ljudi u nekom pritisku preživljavanja, no kad takvo stanje potraje, isplivat će više mentalnih problema", dodala je Dejanović Šagadin.
Stručnjaci na telefonima za psihološku pomoć u obiteljskim centrima uočili su da se broj poziva povećava kako se povećava broj zaraženih. Najviše zovu osobe srednje, odnosno starije životne dobi.
Povećan je i broj poziva djevojaka od 20 do 26 godina, koje se žale na probleme sa spavanjem, uznemirene su i boje se, imaju potrebu za pretjeranom dezinfekcijom doma, a zbog nepridržavanja epidemioloških mjera drugih ljudi osjećaju osobnu ugrozu, piše Večernji list.
