Četiri stoljeća nakon što su pokopana, znanstvenici su modernim tehnologijama proučili u kakvom su srca stanju. Četiri od njih, sva četiri muška, bila su odlično sačuvana. Peto, i jedino žensko, nije bilo u stanju u kojem je moguća analiza.
Francuski su znanstvenici utvrdili da je jedno srce bilo zdravo, a preostala tri nosila su znake bolesti kakva je danas uobičajena - arteroskleroze, s naslagama u koronarnim arterijama.
Najstarija urna je iz 1584., a najmlađa iz 1655. godine. Po natpisu na urni utvrđeno je da je jedno srce pripadalo Toussaintu Perrienu, vitezu od Brefeillaca, koji je umro 1649.
Doktorica Fatima-Zohra Mokrane iz sveučilišne bolnice u Toulouseu rekla je da je važan aspekt studije otkriće da su ljudi prije stotina godina bolovali od arteroskleroze, odnosno gomilanja naslaga masti, kolesterola, kalcija i drugih sastojaka u arterijama.
"Arteroskleroza nije moderna patologija, jer je pronađena u različitim srcima koje smo analizirali", rekla je.
