Kad je medicinska grupacija The Priory dodala ovisnost o kupovini na listu izlječivih bolesti, ljudi su počeli obraćati više pažnje. Međutim, poremećaj kompluzivne kupovine još uvijek je u sjeni, a utječe na više ljudi nego nego što mislimo.
Studija iz 2015. godine otkrila je da jedna osoba na njih 20 može pokazivati ponašanje tipično za taj problem. Iako je često smatrano ne tako ozbiljnim, ovo stanje "može imati nevjerojatno negativan utjecaj i posljedice mogu biti šokantne", rekla je Pamela Roberts, menadžerica Priory bolnice u Wokingu za Bustle.
(FOTO: Pexels)
Stalna potreba za kupnjom može brzo dovesti do velikih dugova i razoriti odnose s partnerom i obitelji. To kasnije može povući sa sobom ostale zdravstvene probleme.
"Impluzivan šoping motiviran je vanjskim faktorima poput rasprodaja i lijepih rekama", rekla je savjetnica za financije Carrie Rattle. Međutim, "kompluzivna kupovina potiče iznutra."
Stručnjaci još uvijek imaju debatu oko toga što je zapravo uzrok. Neurotransmiter dopamin naglo raste kad razmišljamo o šopingiranju, kaže Elle magazin, a dolazi do još većeg skoka kad provučemo karticu.
(FOTO: Pexels)
"Bilo kakva ovisnost je način nošenja s emocijama. Ako ste pretrpani poslom i osjećate da trebate nagradu te postanete ovisni o tom 'bumu' sreće onda dolazi do loše navike pri čemu reagiramo na stres tako da kupimo nešto", kaže Roberts.
Još uvijek nema točno utvrđene terapije. Međutim, trenutno je najprihvatljivija kognitivno bihevioralna terapija kako bi ovisnici regulirali svoj nagon za kupovinom. Najveći problem leži upravo u tome što mali broj ovisnika o šopingu traži pomoć psihijatra.
(FOTO: Pexels)
Većina ljudi smatra da je to samo financijski problem. Liječnica Catherine Jansson-Boyd preporuča da otkrijemo okidače i kako je uopće šoping postao problem. Kad osjetite potrebu za kupovinom, radite nešto drugo. Koristite samo gotovinu kako biste dobili bolju viziju koliko trošire i fokusirajte se generalno na svoje mentalno zdravlje.
