Rezultati istraživanja predstavljeni na konferenciji Neuroscience 2016. obrađuju podatke 2,4 milijuna ljudi koji su 'skinuli' igricu Sea Hero Quest (Potraga za moreplovcima).
Riječ je o inovativnoj mobilnoj igri kreiranoj s ciljem stvaranja najveće baze podataka u svijetu uspoređujući ljudsku orijentaciju u prostoru, a u Hrvatskoj su je predstavili Hrvatski Telekom i Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest.
Obrađeni rezultati mogli bi pomoći u izradi testa za demenciju, vjeruju znanstvenici s University Collega u Londonu.
Snalaženje u prostoru sustavno pada nakon tinejdžerskih godina
Igrač putem zaslona na pametnom telefonu 'kormilari' brodom oko pustih otoka i ledenih oceana, a pritom se bilježe njegovi rezultati snalaženja u prostoru i sposobnost navigacije dok on savladava pojedine razine. Na nekim razinama igrač mora 'voziti slalom' kroz vodene puteve te ispaljivati signalne rakete na putu do kuće, a na drugima zapamtiti niz plutača i oko njih ploviti.
Prikupljeni analizirani podaci govore da snalaženje u prostoru sustavno opada nakon tinejdžerskih godina. Igrači u dobi od 19 godina postigli su točnost snalaženja 74 posto u ispaljivanju signalnih raketa, dok je sa svakom godinom više točnost opadala sve do 46 posto u dobi od 75 godina.
Podaci pokazuju i da muškarci imaju nešto bolji osjećaj za orijentaciju u prostoru nego žene.
Potpuna dezorijentiranost u prostoru je rijetka
Nadalje, nordijski narodi postizali su bolje rezultate od ostatka svijeta. Zasad nije jasno zašto, a razlozi bi mogli biti općenito bolje zdravstveno stanje u nordijskim zemljama, činjenica da su iz zemalja uz more ili genski imaju "vikinšku krv", piše BBC.
Svrha istraživanja je razvoj novih dijagnostičkih testova za demenciju u ranim fazama, što zasad nije moguće.
Potpuna dezorijentiranost u prostoru rijetka je, ali je učestala u oboljelih od Alzheimerove bolesti. "Nažalost prečesto slušamo kako se ljudi izgube i pronađeni su na mjestima kilometrima udaljenima od njihova doma", kaže Hilary Evans iz britanskog instituta za istraživanje Alzheimera.
Znanstvenici upozoravaju da za izradu novog dijagnostička alata treba uzeti u obzir prirodna odstupanja u nekim posebnim vještinama i sposobnostima u cijeloj populaciji.
