Izbalansirana prehrana i redovita tjelovježba osnovne su mjere zaštite za sve koje pogađa prekomjerni stres. Tjelovježba je korisna jer potiče lučenje endorfina, prirodnog agensa za podizanje raspoloženja.
Bez obzira što je nedostatak nutrijenata vrlo rijetko uzrok stresa, sasvim je jasno da je pod ovakvim okolnostima u organizmu pojačana stanična aktivnost, a samim time i potreba organizma za nutrijentima.
Olakšajte probavu
Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti odabiru namirnica i probavi. Nutritivno vrijedne, lakoprobavljive namirnice u stanju stresa mogu organizmu pružiti značajno olakšanje.
Nažalost, probavi se daje premala važnost u hijerarhiji tjelesnih funkcija u ovim okolnostima. No u stanju stresa organizam raspolaže s manje probavnih enzima i kloridne kiseline, opskrbljenost probavnog sustava krvlju također je smanjena. Sa slabom probavom, čak i uz najbolji odabir namirnica, apsorpcija nutrijenata ne može biti zadovoljavajuća. Rezultat je slaba opskrbljenost vitalnih organa, uključujući i mozak, potrebnim nutrijentima. Ukoliko, pak, mozak ne dobiva adekvatne količine nutrijenata, čitav sustav kojim se organizam brani od stresa bit će ignoriran i osoba počinje reagirati na nivou stimulans/odgovor – ispod onoga racionalnog. Kao rezultat, razvijaju se osjećaji ljutnje, straha, neuroze, pospanosti, depresije, anksioznosti, letargije.
Hranjive tvari koje morate dobiti
Tijekom razdoblja stresa povećane su potrebe za nutrijentima, a zadovoljavanje tih potreba smatra se minimumom koji možemo učiniti za organizam u razdoblju stresa. Hranjive tvari na koje posebno treba obratiti pažnju uključuju proteine, antioksidanse (vitamin A, C, E) i vitamine B skupine, esencijalne masne kiseline te kalcij i magnezij. Proteini: Što je veći stres to je i veća potreba za povećanim unosom proteina. Djelomično je to rezultat povećanog lučenja hormona nadbubrežne žlijezde koji regulira pretvorbu proteina u ugljikohidrate koji će poslužiti kao hrana mozgu. Potrebe organizma za proteinima mogu rasti i kada je organizam pod stalnim stresom. Riba, piletina, puretina, krto meso, soja, jaja i mlijeko trebali bi biti sastavni dio jelovnika tijekom stresa.
Prehrana siromašna proteinima može rezultirati značajnim slabljenjem funkcije imunološkog sustava i njegove sposobnosti da se odupre različitim infekcijama. Masna riba kao tuna, sardine i losos posebno su dobar izbor jer uz visokokvalitetne proteine sadrže i esencijalne masne kiseline.
Antioksidansi: Vitamini A, C i E, beta-karoten i selen važni su za održavanje zdravog imunološkog sustava. Za sintezu adrenalina potreban je vitamin C. Kada je razina adrenalina povišena kroz duže vrijeme i potrebe organizma za vitaminom C su povećane.
Tkiva osjetljiva na stres, kao ono nadbubrežne žlijezde i hipofize troše antioksidanse tijekom stresa. Zbog deficita antioksidansa, slabi otpornost organizma prema različitim infekcijama te se povećava vjerojatnost za budući stres. Ovaj krug ostaje zatvoren dok ga ne prekine prehrambena intervencija koja uključuje mnoštvo šarolikog voća i povrća, primjerice mrkve, rajčica, brokule, bobičastog voća, jagoda, agruma.
Vitamini B skupine: Definirano je osam vitamina B skupine koji igraju ulogu u stvaranju energije iz hrane i održavanju zdravlja živčanog sustava. Deficit nekog od vitamina iz ove skupine smatra se uobičajenim simptomima stresa: letargije, anksioznosti, depresije.
http://www.vitamini.hr/
Vezani članci:
arti-201108180293006 arti-201106240785006
