Genska struktura /

Parazitski crvi vješto nas napadaju i uzrokuju brojne bolesti, no sad su otkrivene nove informacije

Image
Foto: Thinkstock

Infekcije parazitskim crvima mogu nezamijećeno trajati niz godina te uzrokovati snažnu bol u organizmu, invaliditet, usporen razvoj djece...

7.11.2018.
8:00
Thinkstock
VOYO logo

Dosad najveća studija o genskoj strukturi parazitskih crva otkrila je mnoštvo novih tragova o tome na koji način te životinjice napadaju ljudsko tijelo, vješto pritom izbjegavajući njegov imunosni sustav i uzrokujući razne bolesti.

Rezultati istraživanja upućuju na potencijalne nove načine 'čišćenja' organizma od parazita koji bi trebali pridonijeti borbi protiv nekih od najzapostavljenijih tropskih bolesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među njima su riječna sljepoća (onhocerkoza) koju izaziva parazit Onchocerca volvulus, šistosomijaza, bolest koju izazivaju parazitski crvi tipa Schistosomosa i zaraza ličinkom ankilostome, parazita poznatog po starom nazivu "rudarska glista" nekoć čestog među rudarskim obiteljima koje su u nehigijenskim uvjetima radile u rudnicima. Od zaraze rudarskom glistom u svijetu danas pati oko milijardu ljudi, a prisutna je u manje razvijenim mediteranskim zemljama, Aziji i Africi. 

Boravak ovog parazita u plućima očituje se kašljem i groznicom. U crijevu uzrokuje snažne bolove, proljev i gubitak težine, a kod djece je ovaj parazit odgovoran i za srčane smetnje, usporeni rast i razvoj te mentalnu retardaciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Parazitski crvi su među najstarijim ljudskim neprijateljima'

Zanemarene tropske bolesti, poznate i po kratici NTD, najčešće su u Africi, Latinskoj Americi i Jugoistočnoj Aziji. Svjetska zdravstvena organizacija evidentirala je 17 zanemarenih tropskih bolesti, a s deset ih se intenzivno bori posljednjih deset godina.

"Parazitski crvi su među najstarijim čovjekovim neprijateljima i tijekom milijuna godina su evoluirali do te mjere da su postali poput 'stručnih manipulatora' ljudskoga imunosnog sustava", rekla je Makedonka Mitreva s Instituta McDonnell Genome Institute koji djeluje pri Sveučilištu Washington.

Image
Foto: Thinkstock

(FOTO: Thinkstock)

Mitreva je koautor istraživanja što ga je provela s kolegama s britanskog Instituta Wellcome Sanger te sa Sveučilišta u Edinburghu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Znanstvenica smatra da će rezultati ove studije pridonijeti boljem poznavanju biologije parazita te boljem razumijevanju načina na koji se čovjekov imunosni sustav može 'obuzdati' ili držati pod kontrolom.

Infekcije parazitskim crvima mogu nezamijećeno trajati niz godina te uzrokovati snažnu bol u organizmu, invaliditet, usporen razvoj djece te utjecati na razvoj društvene stigme povezane s deformitetom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postojeći lijekovi koji se koriste za liječenje parazitskih crva, među kojima i oni što su ih proizvele velike farmaceutske tvrtke poput Sanofija, GSK-a i Johnson&Johnsona nerijetko su umjereno učinkoviti. Proizvođači lijekova često ih doniraju ili prodaju po sniženim cijenama. No spektar lijekova za liječenje zaraze parazitskim crvima još uvijek je prilično ograničen.

Analizom je otkriveno gotovo milijun novih i nepoznatih gena

Nastojeći poboljšati potencijalni izvor lijekova i shvatiti na koji način crvi napadaju organizam te kako uspijevaju živjeti u ljudima i životinjama, tim znanstvenika je usporedio genome 81 vrste oblića i plošnjaka, među koje spadaju metilji i trakavice, uključujući još 45 vrsta parazitskih crva čiji genomi nikada ranije nisu sekvencionirani.

Analizom su otkrili gotovo milijun novih i ranije nepoznatih gena, koji pripadaju tisućama novih genskih obitelji te su na tragu brojnim novim lijekovima.

"Usredotočili smo se na istraživanje postojećih lijekova", objasnila je Avril Coghlan s Instituta Sanger koja je surađivala s timom znanstvenika. Rekla je da ovakav pristup utire put prema "bržem i preciznijem određivanju učinkovitosti postojećih lijekova koji bi se mogli prenamijeniti za proces uklanjanja parazita".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature Genetics.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo