Kriva je genetika / Od inteligencije do raspoloženja: 10 osobina za koje možda niste znali da ste ih naslijedili od roditelja

Image
Foto: www.profimedia.hr

Imate istu boju očiju kao i vaša majka ili isti oblik nosa kao otac? Postoji još mnogo osobina za koje možete okriviti ili pohvaliti roditelje, a klikom na 'SLJEDEĆA' saznajte koje su to.

27.12.2019.
12:30
www.profimedia.hr
VOYO logo

Koliko lako dobivate, ali i gubite kilograme

Postoje dvije vrste masnog tkiva u našem tijelu: 'dobra' tamna mast i 'loša' bijela mast. Tamno masno tkivo 'uzima' kalorije iz bijelog masnog tkiva i troši ih, dok se bijelo tkivo taloži i dovodi do pretilost, a samim time i do raznih bolesti. Tako veća količina tamnog masnog tkiva znači i brži metabolizam. 

Istraživanje iz 2018. godine pokazuje da se količina tamnog masnog tkiva koje ćemo imati prenosi s majke na potomke. Kako su geni naslijeđeni od majke zaslužni za tamno masno tkivo, tako su geni naslijeđeni od oca odgovorni za količinu bijelog tkiva. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Genetika nam možda pomaže ili odmaže u borbi s kilogramima, ali svakako nije ključna. Bez obzira na genetičke predispozicije, pravilna prehrana i dovoljno fizičke aktivnosti su ključni. 

Image
Foto: pexels

(FOTO: pexels)

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Koliko brzo starite

Koliko brzo starite i koliko se to na vama vidi određeno je na razini svake stanice. Točnije, radi se o vremenom nakupljenom oštećenju mitohondrijske DNA - gena koji se prenose samo s majke. Utjecaj okoliša, kao što su sunčeve zrake i pušenje, uzrokuje oštećenje mitohondrijske DNA, ali dio oštećenja se može i naslijediti. Što više oštećene ove vrste DNA naslijedite, vaše stanice će brže stariti. Oštećenje će biti vidljivo u obliku bora i sijede kose.

Image
Foto: pexels

(FOTO: pexels)

Raspoloženje

Roditelji nam na raspoloženje mogu utjecati pohvalama, kritikama, ali i genima. Struktura dijela mozga odgovornog za kontrolu emocija prenosi se s majke na potomke, a utjecaj majčinih gena veći je na kćeri nego sinove, pokazalo je istraživanje objavljeno 2016. godine. 

Image
Foto: pexels

(FOTO: pexels)

Za opadanje kose kriva je majka?

Sigurno ste čuli za moderni mit da muškarcima opada kosa jer su za to naslijedili gen od majke. Istraživanje provedeno na 55000 muškaraca još jednom je dokazalo kako to nije istina. Pronađeno je 287 neovisnih gena koji se povezuju s gubitkom kose, od kojih se samo 40 nalazi na X kromosomu naslijeđenom od majke. 

Image
Foto: Pixabay

(FOTO: pixabay)

Spol vašeg djeteta

Jasno je da geni žene i muškarca određuju spol djeteta, no znate li da je za spol odgovoran i otac muškarca? Prema istraživanju, muškarac koji je imao više braće imat će veće šanse dobiti sina, dok će muškarac s mnogo sestara imati veće šanse dobiti kćer. 

Image
Foto: pexels

(FOTO: pexels)

Inteligencija

Inteligencija je često osjetljiva tema jer ne postoji jasna definicija kao ni jedinstvena metoda za izmjeriti točnu inteligenciju osobe. U istraživanju provedenom na jednojajčanim blizancima, inteligencija je definirana kao opća kognitivna sposobnost te je pokazano da oko 50 posto razlika u inteligenciji proizlazi iz genetičke pozadine. Za ostalih 50 posto odgovorna je okolina, odnosno činjenica da inteligentni roditelji obično uče svoju djecu navikama i vještinama koje će poboljšati njihove kognitivne sposobnosti.

Image
Foto: pexels

(FOTO: pexels)

Kihanje uzrokovano gledanjem u sunce

Ovaj fenomen koji zahvaća oko trećine ljudi na svijetu, poznat i kao 'achoo sindrom', nema točno razjašnjen uzrok. Pretpostavlja se da se javlja kao odgovor na naglu promjenu intenziteta svjetlosti koja pada na naše oči. Geni odgovorni za ovaj sindrom su dominantni i prenose se s roditelja na potomke. 

Image
Foto: thinkstock

(FOTO: Thinkstock)

Dominantna ruka

Većina ljudi na svijetu su dešnjaci, stoga je lako zaključiti da se radi o dominantnom svojstvu. Ako je samo jedan od roditelja ljevoruk, male su šanse da će i dijete biti ljevoruko. Ipak, šanse su veće ako se radi o ljevorukom ocu. 

Image
Foto: www.pixabay.com

Pravilno korištenje i pisanje navodnika

(FOTO: pixabay)

Intolerancija na laktozu

Laktoza je mliječni šećer kojeg čak 65% populacije teško probavlja. Za to je odgovoran jedan jedini gen. Količina laktaze, enzima koji razgrađuje laktozu, znatno se mijenja kroz život. Kada smo još jako mladi, količina je visoka jer nam je mlijeko glavna namirnica koju konzumiramo. Kako starimo, količina dostupne laktaze se smanjuje i samo ljudi koji posjeduju aktivan gen za taj enzim mogu bez problema probaviti laktozu u bilo kojoj životnoj dobi. 

Image
Foto: Thinkstock/Arhiva

Mlijeko

(FOTO: Thinkstock)

Količina kolesterola u krvi

Iako je količina kolesterola u krvi direktno povezana s onim što jedemo, neki ljudi imaju povišen kolesterol u krvi neovisno o prehrani. Radi se o specifičnoj mutaciji zbog koje dolazi do akumulacije kolesterola u krvi, a razina kolesterola je povišena čak i ako ne jedu ništa drugo osim povrća. 

FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo