1. Tisuće nepoznatih virusa pronađeno je u ljudskim crijevima Istraživači su otkrili više od 70.000 dosad nepoznatih virusa koji naseljavaju ljudska crijeva i inficiraju bakterije koje tamo žive. Nakon analize 28.000 uzoraka crijevnog mikrobioma uzetih iz 28 zemalja, identificirano je desetak tisuća novootkrivenih virusa koji mogu zaraziti bakterije. Još uvijek je nejasno utječu li i kako ovi virusi na tijelo, ali velika većina vjerojatno nije štetna za ljude.

2. Električne bakterije Zakopane duboko ispod morskog dna, slabašne bakterije (Geobacter) izdišu električnu energiju. Ove godine, u studiji objavljenoj u časopisu Nature, znanstvenici su otkrili kako uključiti i isključiti te električne mikrobe. Nakon što su pronašli prekidač za uključivanje i isključivanje, istraživači kažu da bi bakterije jednog dana mogle potaknuti razvoj novih tehnologija.

3. Mikrobi koji "jedu" stijene žive ispod antarktičkog leda Jezero prekriveno ledom na Antarktiku ugošćuje mnoštvo mikroba koji prežive jedući zdrobljene stijene. Istraživači su to otkrili proučavajući sediment sakupljen iz jezera Whillans. Jezero prolazi kroz razdoblja punjenja i isušivanja, što zauzvrat potiče eroziju koja bakterijama omogućuje "papanje" stijena.

4. Geni iz virusa pretvaraju bakterije u superbakterije U studiji objavljenoj u časopisu Science Advances, istraživači su proučavali Pseudomonas aeruginosa, vrstu bakterije koja se svrstava među vodeće uzroke bolničkih infekcija. Zaključili su da nakupine bakterijskih stanica luče ljigav štit i usporavaju metabolizam, što znači da taj ljigavi štit zaštićuje bakterije i od imunološkog sustava čovjeka i od djelovanja antibiotika, nagovještavajući da virusi ponekad mogu pomoći transformaciji bakterija u superbakterije koje su otporne na lijekove.

5. Najstarija gljiva na svijetu Znanstvenici su otkrili fosilizirane niti slične nitima u stijenama. Ove sićušne niti, nevidljive golim okom, možda su najstariji svjetski dokaz gljivica koje rastu na kopnu. Fosil je star oko 635 milijuna godina, što znači da bi se formirao tijekom hladnog razdoblja.

6. Drevni DNK pokazuje da virus prehlade navodno postoji prije pojave čovjeka Znanstvenici su otkrili dijelove virusne DNK u dva mliječna zuba stara 31.000 godina i rekonstruirali evolucijsku povijest patogena. Otkriveno je da je vrsta virusa, koja obično uzrokuje blage bolesti nalik prehladi kod djece, možda nastala prije više od 700.000 godina.

7. Mikrobi iz želuca krave mogu razgraditi plastiku Bakterije izvučene iz želuca krava sposobne su razgraditi određene plastike, kao što je PET ambalaža. Krave konzumiraju i probavljaju prirodni poliester koji proizvode biljke, a koji topi plastiku. Znanstvenici su u prošlosti otkrili slične enzime koji razgrađuju plastiku, ali ne i kod krava.

8. Bakterije koje su nevidljive ljudskom imunološkom sustavu Znanstvenici su u središnjem Tihom oceanu otkrili bakterije koje su nevidljive ljudskom imunološkom sustavu. Tim znanstvenika koristio je podmornicu za prikupljanje morskih bakterija iz uzoraka vode, spužvi, morskih zvijezda i sedimenata, a zatim je uzgajao te bakterije u laboratoriju. Te su bakterije izložili ljudskim imunološkim bakterijama, i otkrili nešto zapanjujuće. 80% mikroba, koji većinom pripadaju rodu Moritella, izbjeglo je napad na ljudsku imonolušku stanicu. Ovo otkriće ruši dugogodišnju pretpostavku da je ljudski imunološki sustav evoluirao kako bi otkrio sve mikrobe.

9. Kako sluzave plijesni, bez mozga, imaju pamćenje? Sluzave plijesni pripadaju istoj taksonomskoj skupini kao i amebe, a unatoč nedostatku mozga, jednostanični organizmi imaju pojednostavljeni oblik pamćenja. Znanstvenici su otkrili da kada sluzava plijesan otkrije i proguta zalogaj hrane, ona ostavlja "otisak" debelih cijevi na mjestu gdje je hrana nekada bila, to onda utječe u kojem smjeru se mrlja može dalje kretati.

10. Mikrobi koji vrebaju u jezerima ispod antarktičkog leda Više od 400 subglacijalnih jezera leži ispod antarktičkog pokrivača, bez sunčeve svjetlossti. No, zahvaljujući geotermalnim tokovima topline, protoku topline iz unutrašnjosti Zemlje, znanstvenici misle da bi u tim mračnim ekosustavima mogla biti bujna zajednica mikroba. Protok vode bogate kisikom i mineralima kroz jezera bi, teoretski, trebao potaknuti rast mikroba, a znanstvenim tim planira to testirati u bliskoj budućnosti.