U moru savjeta za čuvanje srca najviše je onih koji nas upozoravaju na potrebu zdrave prehrane, prestanka pušenja i manje živciranja. U prilog tome ide i statistika koja kaže da muškarci u velikim gradovima umiru od infarkta približno 26 puta češće nego na selu ili u malim gradovima.
Brojna znanstvena istraživanja, međutim, upozoravaju na mnoge druge faktore o kojima rjeđe vodimo računa, pa tako grupa britanskih liječnika u timu dr. Rodneyja Browna u knjizi Moramo li umrijeti mladi navodi: 'Ponedjeljak je crni dan infarkta; najveći broj srčanih udara u vezi je s povratkom na omraženi posao nakon vikenda.'
arti-201004190154006Najmanje su riziku od infarkta izloženi oni ljudi koji vole svoj posao i rade ga s veseljem. Psihički faktor nesumnjivo je bitan čimbenik rizika kad je srce u pitanju. Očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka pa tako skraćuju život.
Tehnike opuštanja smiruju i blagotvorno djeluju na smirivanje srčanog rada, snižavanje tlaka i povećanje subjektivnog osjećaja mira i sreće. Vježbe poboljšavaju cirkulaciju i olakšavaju rad srca, a duboko smirujuće disanje odavno je već dokazani faktor održavanja srca zdravim i dugovječnim.
Američki kardiolog dr. Irwin Paige ovako je oslikao 'idealnog antiinfarktaša': To je činovnik u maloj općini ili pogrebnom zavodu, ne osobito borben i apsolutno bez ikakvih ambicija. Jede voće, povrće i zobene pahuljice, ne puši, ne pije, nema radio ni TV, nema kompjutor ni automobil, a iz preventivnih razloga podvrgnuo se kastraciji.' Zaključujući svoj prikaz, dr. Paige je konstatirao: 'Ja ću živjeti drukčije, pa neka dobijem infarkt!'
Vezani članci:
arti-201101210758006 arti-201004010022006 arti-201004190154006 arti-201001180040006
