Istraživanje časopisa Lancet otkriva da fluoridi, uz druge otrovne materije kao što su arsen, olovo i živa, imaju štetno djelovanje na razvoj ljudskog mozga, piše Naturalnews.com.
Veliki broj država ubacuje fluoride u sustave za prijenos pitke vode i tvrde da ne postoje zdravstveni rizici.
Zašto se fluoridi dodaju u vodu?
Fluoridi se dodaju u vodu zbog zastarjelog shvaćanja da oni spriječavaju propadanje zuba, navodi časopis Scientific American. Ljudi su uvjereni da, pri redovitom korištenju u malim količinama, fluoridi pospješuju rast zubne cakline i sprečavaju nastanak karijesa.
Međutim, novija istraživanja pokazuju da je stopa propadanja zuba (nastanak karijesa) toliko niska da efekt fluorizacije vode ne može biti ocijenjen. To znači da korist fluorizacije vode ne može biti znanstveno dokazana – navodi organizacija Fluoride Alert.
Postoje mnogi sigurniji načini za nadoknađivanje fluorida u zubima. Postoji jednostavni petnaestominutni tretman gelom – tvrdi novinar lista Ye Olde.
Također, mladi ljudi se mogu testirati, iako je sigurno da će nedostatak fluorida uočiti njihov stomatolog i predložiti načine pomoću kojih se stanje može izliječiti.
Ono malo koristi koje bi voda obogaćena fluoridima imala osporava se time što se fluoridi ne moraju progutati da bi koristili zubima – tvrdi Fluoride Alert.
Kakve su zaista opasnosti unošenja fluorida u organizam?
Fluoridi su industrijska kemijska supstanca uglavnom kontaminirana česticama opasnih teških metala kao što su olovo, arsen i radij. Ovi teški metali se talože u našem organizmu tokom vremena i povezuju se s nastankom raka i drugih oboljenja u organizmu.
Paste za zube na pakiranjima imaju upozorenje o opasnosti u slučaju da je previše progutate i to uglavnom zbog sadržaja fluorida.
U Europi se dodavanje fluorida u vodu ne prakticira, pri čemu države poput Austrije, Belgije, Njemačke, Danske, Švedske, Norveške i Nizozemske izričito zabranjuju dodavanje fluorida u vodu.
Kako se navodi u najnovijem istraživanju Lanceta, "sustavna procjena je identificirala pet različitih sličnih industrijskih kemikalija kao razvojne neurotoksine: olovo, metilživa, arsen, toluen… Otkriveno je i šest dodatnih razvojnih neurotoksina među kojima su mangan, fluoridi…".
Studija napominje da neurorazvojni poremećaji poput ADHD-a, disleksije i drugi kognitivni poremećaji pogađaju na milijune djece širom svijeta.
Sve više ljudi širom svijeta priključuje se pokretu koji se bori protiv dodavanja industrijskih fluorida u zalihe vode zahvaljujući povećanju svijesti o štetnom utjecaju koje ima ovakva voda na ljudsko zdravlje, naročito ako se pije dugi niz godina.
Ako ste zabrinuti zbog količine fluorida koju unosite u svoje tijelo, pređite na upotrebu pasta za zube koje ne sadrže fluoride i širite saznanje o opasnostima fluoridizacije.