Ovaj proces naziva se imunosenescencija i uzrokuje čak i to da imunološki sustav izgubi svoju memoriju i 'zaboravi' da se već borio s nekom bolesti. Kao što nekima brže naraste sijeda kosa, imunološki sustav se kod nekih ljudi može 'raspasti' prije nego kod drugih ljudi, piše Daily Mail.
No, znanstvenici su pronašli način na koji mogu usporiti taj proces.
Cjepiva ne funkcioniraju tako dobro nakon što navršite četrdesetu
Naš nas imunološki sustav štiti od virusa, bakterija i parazita te sadrži različite vrste stanica koje obavljaju određeni posao, baš poput različitih vrsta vojnika u vojsci. Ostarjeli imunološki sustav ima tek nekolicinu novaka u borbi protiv nepoznatih napadača.
Kada navršite 65 godina više nemate cijeli spektar stanica koje su potrebne da bi vas obranile od novih infekcija, a one koje imate su već iscrpljene. Jedna važna posljedica koja se događa kada naš imunološki sustav počne pokazivati znakove starenja jest ta da cjepiva, koja potpomažu imunološku obranu, postaju manje učinkovita. Primjerice, cjepivo protiv sezonske gripe nad osobama starijima od 65 godina ima samo 30 do 40 posto učinkovitosti.
Potencijalni novi način savladavanja ovog problema je taj da se cjepivo ubrizgava u kožu umjesto u tkivo jer to, smatraju stručnjaci, stvara bolji učinak na imunološki sustav.
Neprestano šmrcanje je loš znak
Jasno je da imunološki sustav kod ljudi stari različitom brzinom, ovisno o osobi. Genetski faktori možda tu igraju određenu ulogu, kao i broj infekcija s kojima ste se susreli tijekom života.
Ako ste individualac koji se naizgled uvijek bori s nekim prehladama, postoji velika šansa da je vaš imunološki sustav 'stariji' od vas samih.
Važno je i jeste li zaraženi citomegalovirusom (CMV), članom obitelji herpesa koji se može prenijeti ljubljenjem ili seksom. Više od polovice odraslih ima taj virus. Profesor Akbar objašnjava kako većina nije niti svjesna da ga ima, a imunološki sustav mora raditi 'prekovremeno' kako bi se borio s njim te ga tako postaruje. Jednom kada se zarazite njime, virus će ostati s vama do groba.
Ima i drugih stanja koja leže uspavana u imunološkom susutavu, kao virus vodenih kozica, ali one ne utječu toliko na imunološki sustav je ne zahtijevaju toliko energije.
Neki znanstvenici izdvajaju kronični stres kao snažni udarac na imunološki sustav zbog čega on brže stari.
Svaka stanica sadrži komadiće smotane DNK koji se zovu kromosomi. Na njihovim krajevima su zaštitne kapice koje se zovu telomeri, koje možemo promatrati kao onu plastiku na kraju vezica za cipele. Svaki put kada se stanice podijele oni se skraćuju, a kada dostignu određenu duljinu više se ne mogu kratiti, pa stanica odumire.
Znanstvenici sa sveučilišta u San Franciscu dokazali su da žene koje skrbe za kronično bolesnu djecu ili starije, za ljude s posttraumatskim stresnim poremećajem i one koji su kao djeca bili zlostavljani, imaju kraće telomere u imunološkim stanicama, što znatno ubrzava starenje njihovog imunološkog sustava.
Održavajte energiju tijela
Iako ne postoji magična tableta koja bi riješila problem starenja imunološkog sustava, znanstvenici imaju nekoliko prijedloga, poput redovite tjelovježbe, a što pojačava sposobnost tijela da se bori protiv bakterijskih infekcija. Održavanje dobre energije tijela pomaže u poticanju imunoloških reakcija, pa oni koji su previše mršavi ili prakticiraju rigorozne dijete pod većim su rizikom od infekcija.
'Kako bi normalno funkcionirao, imunološkom sustavu potrebno je mnogo energije, pa je važno da u tijelo unosimo puno vitamina, ali i ostalih elemenata poput selena ili cinka. Ovo potpomaže učinkovitost određenih imunoloških stanica, pogotovo stanica ubojica koje eliminiraju bolesti. Govedina, sardine, probiotički jogurt, maslinovo ulje, pinjola, mango i šipak imaju visoke razine nutrijenata koji potpomažu imunološki sustav', objasnio je Richard Aspinall sa Cranfield sveučilišta.
Nemojte spavati premalo ili previše
Temeljem istraživanja dokazano je da su dvije vrste imunoloških stanica funkcionirale bolje kod onih koji su spavali preporučenih sedam ili osam sati, u usporedbi s onima koji su spavali šest sati ili manje te osam i pol sati ili više.
'Najugroženiji su oni koji premalo spavaju. Njihovi neutrofili nisu toliko učinkoviti u ubijanju bakterija, a stanice ubojice pokazale su smanjenu sposobnost da ubiju stanice raka', objasnila je voditeljica spomenutog istraživanja, profesorica Lord. Njezino ranije istraživanje pokazalo je kako manjak sna podiže razinu hormona stresa koji znatno narušava imunološki sustav.
