Studija provedena na Novom Zelandu, na više od 900 volontera u
dobi od 45 godina pokazala je da sporiji hod ne znači samo da vam
se nigdje ne žuri, već i da brže starite. Spori hod,
tvrde znanstvenici, može bti znak starenja i slabijeg rada
mozga.
"Zanimljivo je da smo to primijetili kod 45-godišnjaka, a ne kod gerijatrijskih pacijenata", kaže jedna od koautorica studije Line J.H. Rasmussen sa Sveučilišta Duke.
Računa li se hodanje kao tjelovježba?
"Brzina hoda može biti dobar pokazatelj stanja vašeg mozga i vaše biološke dobi. Ranija istraživanja su pokazala da ljudi s različitim vrstama demencije imaju različit tip hodanja", dodaje njezina kolegica Clare Walton.
(FOTO: Pexels)
U studiji su ispitanicima mjereni brzina hoda koja se pokazala povezana s brojnim tjelesnim funkcijama te sa 19 različitih biomarkera koji su mjerili sve - od dentalnog zdravlja do krvnog tlaka. Ispitanici su bili podvrgnuti i magnetnoj rezonanci mozga.
Pokazalo se da je sporiji hod u srednjim 40-ima povezan s lošim tjelesnim funkcijama i ubrzanim starenjem, što ukazuje na brže propadanja više organa (što su pokazali biomarkeri) te s slabijim neurokognitivnim funkcijama.
Evo zašto bi vaš cilj trebao biti što brže hodanje, a ne broj koraka
"Zanimljivo je to što je naše istraživanje pokazalo da je brzina hoda povezana, ne samo s neurokognitivnim funkcioniranjem u odrasloj dobi, nego i s neurokognitivnim funkcioniranjem u djetinjstvu", objašnjavaju autori, a prenosi portal Science Alert.
Kod ljudi koji sporije hodaju volumen mozga je bio manji kao i moždana kora. Usprkos ograničenjima studije, znanstvenici kažu kako postoji poveznice čak i između sporog hodanja u djetinjstvu i brzine starenja.
