opasni pesticidi /

Istražili smo: Je li hrvatsko povrće nezdravo?

Godinama nas, od malih nogu, uvjeravaju da je voće i povrće zdravo. No, kako raste proizvodnja, tako raste i upotreba pesticida. Edita Misirić zaputila se među sitne i one malo veće poljoprivrednike kako bi provjerila, čime tretiraju ono što nam se svakodnevno nalazi na stolu. Je li zdravija hrana koju proizvode seljaci ili ona velikih proizvođača?

4.9.2014.
18:10
VOYO logo

Glavica salate s tržnice ili listići već narezane i oprane salate u vrećici?

Jedna je izrasla na malenom poljoprivrednom zemljištu poput onoga Željka Bolkovca, a druga na znatno većem koji je dio industrijskog pogona. Njihov pristup uzgoju i obrada konačnog proizvoda u mnogome se razlikuju. A zajedničko im je, uz ostalo, korištenje pesticida, kojima štite biljku od bolesti i nametnika.

Poljoprivrednik Željko Bolkovac živi od ova dva hektra zemlje, a na svom zemljištu tek ponekad koristi pesticide. S druge strane, industrijska proizvodnja je površinski i sadržajno mnogo veća. Korištenje pesticida - regulirano.

"Bitno je da se s pesticidima uvijek ide na kraju, u najkritičnijem trenutku. Dakle, kada više nikakve agrotehnološke metode i monitoring niti išta drugo ne može pomoći, onda se koriste zaštitna sredstva. Uvijek u dozi i koncentraciji koju propisuje proizvođač", kaže voditeljica proizvodnje bobičastog voća, Jasminka Goger Perić.  

Pesticidi su, iako sami po sebi otrovni, dopušteni i u kontroliranoj upotrebi ne bi trebali ugrožavati zdravlje. Oboje proizvođača svijetli su primjer odgovornih poljoprivrenika. Mirjana Tonković, prehrambena biotehnologinja, u svojoj se dugogodišnjoj praksi susretala s mnogo težim oblicima korištenja kemikalija – od 40 do 60 puta prskanja istog ploda.

"Namirnicama koje su tako obrađene, produžuje se rok trajanja. Onda nema procesa truljenja, a ljudi su već naučili da kupovati namirnice, odnosno voće i povrće koje dulje traje. Jer ako je prirodno, strnut će za par dana", kaže prehrambena biotehnologinja Mirjana Tonković.

Salata koja je ubrana prije četiri dana, svježinu će zadržati još sedam dana, što je optimalno bez upotrebe kemikalija.

To je moguće, uvjeravaju nas u ovom velikom industrijskom pogonu, samo čuvanjem namirnice na točno određenoj niskoj temperaturi.

"Ne koristimo ni termičku obradu namirnice, odnosno sirovine u našem procesu, a ne koristimo ni nikakve kemijske dodatke u vodi za pranje ili u nekoj fazi proizvodnje. Upravo zbog toga da zadržimo izvorni sastav namirnice", kaže direktor proizvodnje Robert Piskač.

U Hrvatskoj se još uvijek, ne samo u specijaliziranim prodavaonicama organskih proizvoda, mogu pronaći zdrave namirnice, što je mnogo rjeđe u najrazvijenijim zemljama.

"Vani čak postoje salate koje se uzgajaju u bazenima i koje zemlju nisu vidjele. Ta je voda obogaćena mineralima sličnima u zemlji", kaže Mirjana Tonković.

Iako se, ne samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu većina voća i povrća uzgaja hibridnom sjemenkom, kod nas se još uvijek može naći pokoja voćka ili povrće koje je uzgojeno potpuno prirodno. Nekoliko takvih našli smo u Željkovu vrtu.

Na kraju, moramo zaključiti da niti je svaka salata na tržnici ista, niti je to ona u vrećici. Da bismo jeli najzdravije i najprirodnije, potrebno je kupovati sezonsko voće i povrće, naučiti dobro čitati deklaracije i u sjećanju posegnuti za mirisima i okusima iz bakina vrta. Kada naiđemo na namirnicu koja nas podsjeti na djetinjstvo – najbliže smo zdravom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo