Međutim, novogodišnje odluke zapravo su metafora za naš općenit pristup donošenju odluka. One su baš poput ostalih osobnih ciljeva koje si inače postavljamo – na ovaj način izražavamo svoju želju za promjenom odnosno želju da dodamo, poboljšamo ili izbacimo nešto iz svog života. Slično kao i kod ostalih ciljeva, nitko nas ne prisiljava da donosimo novogodišnje odluke, nitko nam ne diktira od čega se one moraju sastojati te nas nitko neće “otpustiti” ako ne obavimo ove “zadatke”. Olakšanje, zar ne?
Većina novogodišnjih odluka nalazi se u jednoj od tri kategorije: poboljšanje fizičkog zdravlja (najčešće se radi o odluci da ćemo više vježbati, zdravije se hraniti ili prestati s nekim štetnim navikama), poboljšanje sebe (bilo da se radi o razvijanju poželjnijih osobina ili pomaganju ljudima u nevolji) te poboljšanje financija (primjerice odluka da ćemo više štedjeti, manje trošiti ili raditi nešto unosnije).
Kao što ste vjerojatno primijetili, novogodišnje odluke zapravo ni po čemu nisu posebne – jedina razlika među njima i ostalim odlukama u trenutku (datumu) je njihovog nastajanja. No upravo zbog činjenice da ih donosimo prvog dana u godini pridajemo im tako puno pažnje.
Postotak uspješno ostvarenih novogodišnjih odluka ispod je 10%, što je veoma nisko. Drugim riječima, svega 1 od 10 osoba koja pročita ovaj članak na kraju će se godine moći pohvaliti uspjehom. Zašto se ovo događa? Pročitajte na portalu Kreni zdravo.
