Hoće li zračenje iz Japana utjecati na nas?

Zbog eksplozije u nuklearnoj elektrani Fukushima, japanske su vlasti svima koji žive u krugu od 20 kilometara naredile hitnu evakuaciju. Kakve su posljedice na ljudsko zdravlje?

14.3.2011.
14:22
VOYO logo

Izlaganje i umjerenom zračenju može rezultirati bolešću koja ima niz simptoma. Nekoliko sati nakon zračenja dolazi do mučnine i povraćanja, slijedi dijareja, glavobolja i groznica. Nakon prvih simptoma dolazi kratko razdoblje bez vidljivih znakova bolesti, no za nekoliko tjedana mogu se pojaviti ozbiljniji simptomi.

Ukoliko je čovjek jače ozračen, ozbiljni znakovi bit će vidljivi odmah, uz potencijalno fatalno oštećenje unutarnjih organa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

arti-201103130051006Ukoliko je ljudski organizam ozračen jačinom od četiri greja, 50 posto odraslih osoba najvjerojatnije će umrijeti odmah. Za usporedbu, zračenje oboljelih od tumora uključuje niz terapija u rasponu od jednog do sedam greja, no radi se o kontroliranim količinama koje su usmjerene na malo područje u tijelu.

Kakva je terapija na raspolaganju? Prvo se pokušava smanjiti daljnja kontaminacija uklanjanjem odjeće i cipela, te nježnim pranjem kože sapunom i vodom. Lijekovi koji povećavaju proizvodnju bijelih krvnih stanica nadoknađuju moguće oštećenje koštane srži i smanjuju rizik od budućih infekcija zbog oštećenja imunološkog sustava. Na raspolaganju su i lijekovi koji mogu umanjiti štetu na unutarnjim organima koje uzrokuju radioaktivne čestice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na koji način zračenje šteti tijelu? Radioaktivni materijali proizvode ionizirajuće zračenje koje ozbiljno remeti unutarnju kemiju organizma, dolazi do pucanja kemijskih veza između atoma i molekula koje čine naše tkivo. Tijelo pokušava nadoknaditi ovu štetu, no ona je ponekad prevelika da bi to bilo moguće. Najosjetljivije na zračenje su stanice crijeva i želuca, te stanice koje proizvode krvne stanice u koštanoj srži. Šteta ovisi o dužini izlaganja zračenju te jačini.

Najčešće dugoročne posljedice? Rak je najveći dugoročni rizik. Zračenje remeti tjelesne procese koji kontroliraju uklanjanje starih stanica. Stare stanice prirodno se samouništavaju, no kad stanica izgubi ovu sposobnost i postane besmrtna javlja se rak, a ona se u tom slučaju nastavlja nekontrolirano dijeliti.

Zbog nemogućnosti da se sanira šteta, može doći do mutacija genetskog materijala, koji ne dovodi samo do raka nego se može prenijeti na potomke i izazivati deformacije kod djece koja se tek trebaju roditi. To uključuje i rađanje djece s manjom glavom ili manjim mozgom, slabo formirane oči, spori rast i ozbiljne probleme s učenjem.

Jesu li djeca ugroženija? U pravilu jesu. Ona se brže razvijaju i kod njih se stanice više dijele, pa je i mogućnost da dođe do pogreške veća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

arti-201103130021006Nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine, Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je dramatičan porast raka štitnjače kod djece koja su živjela u blizini. Radioaktivni materijal ispušten tijekom nesreće sadržavao je visoke razine radioaktivnog joda, elementa koji se nakuplja u štitnjači.

Mogu li japanski stručnjaci smanjiti štetu? Profesor Richard Wakeford kaže da bi većina trebala biti pošteđena značajnih zdravstvenih problema. Smatra da su direktno ugroženi radnici u nuklearnoj elektrani i oni koji su došli sanirati štetu jer su bili izloženi visokim količinama zračenja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim hitne evakuacije iz kruga od 20 kilometara, nužno je da ljudi ne jedu kontaminiranu hranu. Najveći rizik predstavlja radioaktivni jod koji povisuje rizik od raka štitnjače. Ljudima bi se trebale dati tablete stabilnog joda, čime bi se spriječilo da tijelo apsorbira radioaktivnu verziju. Srećom, Japanci prirodnim putem u svojoj prehrani primaju veće količine joda, pa bi i to moglo pomoći.

Može li se ova katastrofa usporediti s Černobilom? Profesor Gerry Thomas kaže: 'Vrlo su male šanse da će ove katastrofe postati poput one u Černobilu. U elektrani u Černobilu došlo je do eksplozije koja je utjecala na jezgru reaktora, zbog čega je došlo do izlaska velike količine zračenja u atmosferu.'

Za manje od tri tjedna od posljedica zračenja umrli su svi radnici koji su bili zaduženi za upravljanje elektranom Černobil. I većina vatrogasaca koja je stigla zadobila je smrtonosne količine. No profesor Thomas dodaje da je porast raka štitnjače uočen samo u blizini eksplozije i uglavnom kod onih koji su u to vrijeme bili mladi.

Na području Hrvatske ne treba očekivati utjecaj radioaktivnosti iz ugroženih japanskih elektrana koji bi zahtijevao mjere zaštite stanovništva, priopćili su 15. ožujka iz Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost (DZRNS) temeljeći procjenu na službeno zaprimljenim podacima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U priopćenju za javnost povodom nuklearne nesreće u Japanu stoji da je požar u spremištu ozračenog goriva u jedinici br. 4 elektrane Fukushima-Daiichi, značajno povećao ispuštanja radioaktivnosti izravno u atmosferu, a prema službenim podacima brzina doze zabilježena na lokaciji elektrane iznosila je oko 400 mSv/h (milisieverta na sat).

"Nije poznato kad je točno došlo do požara, ali je potvrđeno da je požar ugašen jutros oko tri sata po našem vremenu. Očekuje se da je time prestalo značajno ispuštanje radioaktivnog materijala izravno u atmosferu", stoji u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iz DZRNS su izvijestili i kako se očekuje da će kretanje radioaktivnog materijala koji je ispušten, prema prognozi Svjetske meteorološke organizacije, biti usmjereno sjevero-istočno, prema Pacifiku, a u petak, 18. ožujka, mogao bi se naći na južnim aljaškim otocima.

Mjere zaštite u Japanu koje su do sada provedene u području 30 kilometara oko ugroženih elektrana preventivnog su karaktera, uključuju evakuaciju u području 20 kilometara i sklanjanje stanovništva (u čvrstim objektima) u području do 30 kilometara, dodaju iz DZRNS.

Vezani članci:

arti-201103110855006 arti-201103140012006

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo