Za one zbunjene pitanjem je li maslac dobar ili loš, nutricionisti su samo dodatno zakomplicirali stvari. Već tjednima zasićene masti su izvor kontroverzi, a neke studije ih hvale, a druge demoniziraju, piše Daily Mail.
Sada je jedan od vodećih nutricionista, koji je rekao maslac bezopasan, objavio novu studiju koja savjetuje preskakanje masnih namaza uvijek kad je moguće.
U novom radu profesor Dariush Mozaffarian Sveučilišta Tufts u Bostonu kaže da zamjena ugljikohidrata i zasićenih masti avokadom, orašastim plodovima, sjemenkama i plavom ribom može spriječiti inzulinsku rezistenciju i sniziti razine šećera u krvi.
Njegova tvrdnja pomalo je u suprotnosti s njegovim riječima s kraja lipnja, kada je govorio da jedna žlica maslaca dnevno ima malo utjecaja na smrtnost, da nema značajne veze s kardiovaskularnim bolestima i moždanim udarom - a čak bi mogao imati i mali učinak u smanjenju rizika od dijabetesa.
Hrane s visokim razinama zasićenih masti su maslac, vrhnje i sir, crveno meso te peciva, kolači i pite.
Smatra se da zasićene masti povećavaju razinu kolesterola u krvi, što dovodi do nakupljanja plaka u arterijama što pak uzrokuje srčani i moždani udar.
Zbunjujuča studija
Ovo odavno uvriježeno mišljenje dovedeno je u pitanje prošli mjesec nakon što je studija profesora Mozaffariana zaključila da se ne čini da je maslac "iznimno štetan ili koristan".
Veliko istraživanje - jedna od najvećih meta-studija provedenih o zdravstvenim učincima maslaca - izgleda da daje težinu rastućim zahtjevima da se napokon prekine s "demoniziranjem" mliječnih proizvoda i drugih zasićenih masti.
Njegova studija nije zaključila da je maslac zdrava hrana, samo da nije tako loš kao namirnice koje ljudi često krivo doživljavaju kao zdravije, poput žitarica i mesa.
"Po mom mišljenju, zasićene masnoće su donekle neutralne", rekao Mozaffarian.
"Biljna ulja, voće i orašasti plodovi su zdraviji od maslaca, ali s druge strane, puretina s manje masnoće, pecivo, kukuruzne pahuljice ili gazirana pića su gora od maslaca", rekao je.
Istraživači su analizirali rezultate devet studija objavljenih od 2005. godine iz 15 zemalja.
Oni su ustanovili da je dnevna količina maslaca od 14 grama ili otprilike jedna žlica, bila je povezana s 1 posto većim rizikom od smrti.
Konzumiranje maslaca nema "značajnu povezanost" s bilo kojom vrstom kardiovaskularnih bolesti, uključujući koronarnu bolest srca i moždani udar.
Manji uzorak rezultata ukazivao je da je dnevna porcija maslca povezana s četiri posto manjim rizikom od dijabetesa tipa 2, ali su istraživači naglasili da je potrebno daljnje istraživanje.
U radu se tvrdilo: "Zajedno, ovi rezultati ukazuju na relativno malu ili neutralnu vezu potrošnje maslaca s dugoročnim zdravljem... Glavni fokus na više ili manje maslaca, sam po sebi, ne može biti povezan s velikim razlikama u smrtnosti, kardiovaskularnim bolestima ili dijabetesom".
"Sve u svemu, naši rezultati ne podržavaju potrebu za većim naglaskom na prehrambenim smjernicama o potrošnji maslaca, u usporedbi s drugim poznatijim prehrambenim prioritetima".
Bijes u medicinskoj zajednici
U roku od tjedan dana, na Harvardu je objavljena studija koja je inzistiralada maslac povećava rizik od smrti od srčanih bolesti.
Istraživanje koje je obuhatilo 120.000 odraslih osoba utvrdilo je da se oni koji su jeli najviše zasićenih masnoća imali do osam posto veću vjerojatnost da umru.
Tim iz Harvard Chan School of Public Health u Bostonu je također pokazao da zamjena zasićenih masti s polinezasićenim mastima - koje uključuju namaze niske masnoće od povrća, ribe, orašastih plodova i sjemenki - smanjuje rizik od smrti uslijed srčanih bolesti, raka, Parkinsonove bolesti i Alzheimerove bolesti.
Profesor Frank Hu, autor studije, rekao je da u svjetlu svih zbunjenosti, rezultati naglašavaju važnost izbacivanja maslaca i drugih zasićenih masnoća iz prehrane i zamijeniti ih s nezasićenim alternativama.
I najnovije istraživanje profesora Mozaffariana podupire tu ideju.
"Svijet se suočava epidemijom otpornosti na inzulin i dijabetesom", piše.
"Naši rezultati podupiru prevenciju i liječenje tih bolesti konzumacijom masnoćama bogatijih namirnicama poput oraha, sjemenki suncokreta, soje, lana, ribom i drugih namazima na bazi biljnih ulja, umjesto rafiniranih žitarica, škroba, šećera i životinjskih masti".
"To je pozitivna poruka za javnost: Ne bojte se zdrave masti", dodao je.
Kaže da njihova analiza brojki iz više od 100 prethodnih pokusa pruža nove kvantitativne dokaze za učinke koje masti i ugljikohidrati u prehrani imaju na regulaciju razine glukoze i inzulina te nekoliko drugih mjera vezanih uz dijabetes tipa 2.
Markeri povezanie s razvojem dijabetesa tipa 2
Stope otpornosti na inzulin i dijabetes tipa 2 u naglom su porastu širom svijeta.
U studiji, objavljenoj u časopisu PLoS Medicine, istraživači su izveli prvu sustavnu evaluaciju svih raspoloživih dokaza iz pokusa kako bi kvantificirali učinke različitih vrsta prehrambenih masnoća i ugljikohidrata na ključne biološke markere glukoze i kontrole inzulina koji su povezane s razvojem dijabetesa tipa 2.
Oni su identificirani i saželi zaključke 102 nasumična kontrolirana ispitivanja, u kojima je sudjelovalo ukupno 4,660 odraslih osoba, kojima su poslužena koja su se razlikovala u vrstama i količinama masti i ugljikohidrata.
Istraživači su zatim procijenili kako takve varijacije u prehrani utjecale na metaboličko zdravlje - uključujući šećer u krvi, krvni inzulin, otpornost na inzulin i osjetljivost, te sposobnost da proizvodi inzulin, kao odgovor na šećer u krvi.
Otkrili su da zamjena ugljikohidrata ili zasićene masnoća s prehranom bogatom mononezasićenim masnim kiselinama ili polinezasićenim masnoćama imalo blagotvorni učinak na ključnim markerima koji kontroliraju glukozu u krvi.
Na primjer, za svakih od pet posto energije iz hrane dobivene iz mono- ili polinezasićenih masnoća, a ne ugljikohidrata ili zasićenih masnoća, približno se za 0,1 posto smanjuje HbA1c, krvni marker dugotrajne kontrole glukoze.
Znanstvenici na temelju prethodnog istraživanja tvrde, da svako smanjenje HbA1c odo 0,1 posto smanjuje učestalost dijabetesa tipa 2 za 22 posto, a kardiovaskularnih bolesti za 6,8 posto.
Autor studije dr. Fumiaki Imamura, sa Sveučilištu u Cambridgeu, kaže: "Između različitih masti, najdosljednije prednosti su uočene kod povećanja polinezasićenih masnoća, umjesto bilo ugljikohidrata, bilo zasićenih masnoća".
"Do sada se naše razumijevanje kako prehrambene masnoće i ugljikohidrati utječu na glukozu, inzulin i srodne faktore rizika temeljilo na pojedinačnim studijama s nedosljednim zaključcima", dodao je dr. Imamura.
"Kombinirajući rezultate iz više od 100 istraživanja, pružamo najjači dokaz do sada o tome kako glavni nutrijenti mijenjaju te rizike", zaključio je.
