Neke su europske zemlje krenule s popuštanjem svih epidemioloških mjera. Nošenje maski u njima je postalo preporuka, a ne pravilo ili obveza. No, s tim bi se, upozorava slovenski infektolog Andrej Trampuž, čovječanstvo moglo suočiti s drugim problemom.
Naime, koliko god su maske bile učinkovite protiv novog koronavirusa toliko se nismo zaražavali drugim virusima, poput gripe, pa nam je imunitet oslabio. "Stoga se moramo pripremiti za gripu jer nismo imali prirodni booster", rekao je Trampuž za Slobodnu Dalmaciju.
Imunosni dug
Njegov kolega sa Sveučilišta u Rijeci, Zlatko Trobonjača tvrdi da će sasvim sigurno doći do veće osjetljivosti na respiratorne viruse. Naziva to imunosnim dugom.
"Da, vjerojatno će biti više gripe i drugih respiracijskih infekcija kasnije kad se vratimo u normalan život i prestanemo primjenjivati protuepidemijske mjere, naprosto jer ih je bilo manje pod mjerama. No, teško mi je procjenjivati koliko je to manje i koliko taj 'imunosni dug' iznosi", poručio je Trobonjača za Slobodnu Dalmaciju.
Na svojoj koži su to još prošle jeseni osjetili Britanci. S popuštanjem mjera ih je poharala "najgora prehlada ikad". Britanski mediji su pisali o tisućama ljudi koji su se žalili na jaku grlobolju, bol u sinusima i slabost tijela. Većina ih je mislila da su zaraženi koronavirusom, no svi su testovi bili negativni. Znanstvenici su utvrdili da ljudi zbog epidemioloških mjera nisu bili izloženi uobičajenoj količini virusa i bakterija, zbog čega je došla do naglog porasta virusnih infekcija.
"Inače smo tim virusima izloženi svakodnevno ili na tjednoj bazi. Ali sada smo poput sportaša izvan kondicije koji nisu trenirali godinu dana. Odjednom smo dobili ovaj virus i naš imunološki sustav pretjerano reagira na njega", slikovito je objasnio profesor emeritus na Sveučilištu Cardiff, Ronald Eccles.
Oslabljen imunitet
Prehladu, koju donedavno nitko nije uzimao za ozbiljno, uzrokuje preko 200 različitih sojeva virusa, zbog čega naše tijelo ne stvara dugotrajan imunosni odgovor. Razina imuniteta na prehladu ovisi o razini preostalih antitijela nakon prethodne prehlade. Nevolja je u tome što ta razina počinje padati vrlo brzo.
Profesor Eccles drži da je prehlada koja je pohara Britaniju zapravo respiratorni sincicijski virus (RSV), koji kod ljudi izaziva simptome nalik prehladi, ali kod djece mlađe od dvije godine i starijih osoba može uzrokovati i ozbiljnija stanja, poput bronhiolitisa, odnosno infekciju uskih dišnih puteva u plućima. Nakon zaraze RSV-om ne ostaje trajna zaštita, ali ponovno oboljenje uzrokuje blažu kliničku sliku.
U cijeloj priči važan je i psihološki faktor. “Dvije godine nismo bili prehlađeni pa smo zaboravili na simptome i onda kad nas zagrebe grlo razmišljamo: 'Što je ovo sada?' Posebno se to odnosi na roditelje dojenčadi", zaključio je profesor Eccles.
