„Zašto moram ići u školu?“, pitanje je koje smo vjerojatno svi barem jednom postavili svojim roditeljima, ali i koje smo kao roditelji barem jednom čuli od vlastite djece. Pritom odgovor „zato jer moraš“ ili „jer svi idu“ nikada nikog nije zadovoljio.
Ali odgovor koji kaže da će dobiti zanimljiva objašnjenja na mnoga, možda još nepostavljena pitanja te naučiti mnogo korisnih i zanimljivih stvari možda je bliži učinku koji s tim odgovorom želimo postići. Zašto su latice cvijeta u boji, a lišće mu je zeleno ili kako izračunati površinu kruga, sva ta i mnoštvo drugih znanja predstavljaju temelje na kojima će djeca, uz još podosta daljnjeg obrazovanja, graditi svoje karijere, ostvariti svoje buduće životne interese te dati vlastiti doprinos društvu i generacijama koje dolaze.
Bez potrebe da se osobito naglašava, svijet se u posljednjih dvadesetak godina jako promijenio, a s time i izazovi na koje sustav obrazovanja mora ponuditi zadovoljavajuće odgovore. Ploča i kreda više nisu dovoljne, jer je u srži tih promjena i sveprisutna digitalizacija, koja predstavlja moćan alat i bez kojeg više ne možemo zamisliti svoje okruženje ni danas, a kamoli u nadolazećoj budućnosti. Kako svoju djecu želimo pripremiti najbolje što možemo za (digitalizirani) svijet koji ih čeka, nije bilo druge nego krenuti u podizanje i digitaliziranje znanja koje se predaje u školama, i to na način da se škole opreme modernom računalnom opremom, mrežnom infrastrukturom te da se svi uključeni u obrazovni proces – ravnatelji, profesori, nastavnici i učitelji kroz edukacije nauče služiti svim tim alatima i razvijati vlastite digitalne kompetencije.
Edukacije kao najveće blago projekta
Ukupno vrijedan 212 milijuna eura, program e-Škole je započeo još u ožujku 2015. godine pilot projektom u kojem je sudjelovala 151 hrvatska škola. Pilot projekt se provodio do kraja kolovoza 2018. godine, a njegov glavni rezultat bilo je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. Na temelju iskustava i rezultata ove prve faze projekta, CARNET je u rujnu 2018. godine krenuo s provedbom druge faze programa „e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola (II. faza)” koja obuhvaća sve škole u Hrvatskoj financirane iz državnog proračuna.
A kako je to izgledalo u praksi? Možda ponajbolji primjer za to dolazi nam iz Srednje škole Vela Luka na otoku Korčuli. „Najslikovitije bih to mogla ilustrirati na primjeru nastavnice koja se bojala upaliti televizor u učionici, a danas samostalno izrađuje i dijeli digitalne obrazovne sadržaje. Druga je pak nastavnica rekla da joj je žao što odlazi u mirovinu nakon što je vidjela kakve nam alate za rad budućnost nosi. U našoj školi nije bilo nikakvog otpora uvođenju novih tehnologija. U potpunosti smo saživjeli s njima pa tako kod nas nema ni zabrane mobitela na nastavi jer smo uz veliku angažiranost nastavnika uspjeli osigurati da ih učenici koriste samo za edukaciju“, prepričava Ofelija Dragojević, ravnateljica Srednje škole Vela Luka.
„Iako smo sa svojih 100 učenika i 27 nastavnika mala škola, zahvaljujući sudjelovanju u pilot projektu, bili smo na korak prednosti pred većim školama. Dobili smo interaktivnu učionicu, pametne ekrane, prijenosna računala… No, puno više od infrastrukture značila nam je edukacija bez koje bi dobivena oprema samo skupljala prašinu. S obzirom na udaljenost naše škole od sjedišta Dubrovačko-neretvanske županije, ali i ostalih većih gradova, svaki odlazak na edukaciju ranije nam je predstavljao financijski problem. Projekt e-Škole doveo je predavače u našu školu pa smo po prvi put dobili priliku na licu mjesta usvajati nova znanja i postavljati konkretna pitanja. Edukacije su najveće bogatstvo ovog projekta“, istaknula je.
Kvalitetu i dosege edukativnog i infrastrukturnog potencijala programa e-Škole prepoznao je Domagoj Pšeničnjak, ravnatelj Srednje škole Antun Matijašević Karamaneo na Visu. Naime, ravnatelj Pšeničnjak je kao osoba koja je dobar dio radnog vijeka provela u privatnom sektoru, i to u menadžmentu multinacionalne kompanije, potvrdio kako se učinkovitost i kvaliteta podrške koju su kao škola dobili u IT segmentu kroz CARNET-ov projekt e-Škole može usporediti s učinkovitosti privatnih kompanija.
IT revolucija - sredstvo za postizanje cilja
„Svaki dan uviđam inovativne načine na koje nastavnici i učenici koriste logistiku i infrastrukturu koju nam je CARNET stavio na raspolaganje… U pilot projektu imali smo online tečajeve i zadatke, a najveći dio odradili su nastavnici STEM područja. Fokus je bio na privikavanju nastavnog kadra na tranziciju ka uvođenju inovacija. Prvotne aktivnosti bile su vezane za rješavanje zadataka online, a kasnije je počela sve veća inkorporacija alata u nastavi“, objašnjava.
„Danas svi nastavnici koriste alate poput online kvizova ili MS Teamsa. Rezultati su nakon nekoliko godina iznimni. Oglasnu ploču u školi imamo isključivo kao kanal u Teamsima, a jednostavnije sjednice Nastavnog vijeća provode se online. Kao škola brže reagiramo, spremniji smo na promjene i primjenu novih scenarija poučavanja. Nastavnici imaju širi spektar mogućih načina kako znanje i sposobnosti prenositi učenicima. Prepoznali smo IT revoluciju kao sredstvo za postizanje ciljeva i ishoda učenja“, poručuje ravnatelj Pšeničnjak.
CARNET-ov projekt e-Škole uključio je i osnovne škole, a među njima je i Osnovna škola Stjepana Radića Brestovec Orehovički. Ravnatelj Zdenko Kobeščak bio je član Povjerenstva za izradu prijedloga Strateškog okvira za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj te tako nastojao dati svoj doprinos razvoju sustava koji bi u praksi poticao škole da djeluju proaktivno na samovrednovanju i brizi za kontinuirano unapređenje kvalitete rada.
„Sve to uz primjenu resursa digitalne tehnologije, uključujući umrežavanje i dijeljenje sa svim suradnicima unutar i izvan škole“, ističe naš sugovornik.
Priprema za život u 21. stoljeću
„Združenim snagama stvorili smo kvalitetan Strateški plan primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u našoj školi, ali i dokumente za sigurnu i odgovornu upotrebu digitalne tehnologije, napose u radu s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Dokumenti nisu ostali samo „mrtvo slovo na papiru“ jer rezultati vrednovanja pokazuju da smo na dobrom putu. Osobito nam je drago da je naš proaktivan pristup prepoznat te smo kao škola izabrani za lokaciju jednog od 15 Regionalnih obrazovnih centara u drugoj fazi programa e-Škole“, kazao je.
„Projekt e-Škole je u potpunosti odgovorio na potrebe i očekivanja učitelja, stručnih suradnika, i svih dionika škole koji žele sigurno, poticajno i suvremeno okruženje za život i rad u školi te se tako kvalitetno pripremiti za život u 21. stoljeću. Nezamislivo mi je što bi s nama bilo da u Hrvatskoj nije proveden projekt e-Škole“, zaključuje ravnatelj Kobeščak.
Kroz projekt e-Škole, ravnatelji su dobili digitalno opremljene škole s kvalitetnom mrežom te unaprjeđenje nastavnih i poslovnih procesa. Kroz pristup edukaciji, škole sada imaju opremljene, educirane i digitalno kompetentne nastavnike i nastavnice, ali i konkretne smjernice za daljnji razvoj škola. Također, nastavnici sada imaju suvremenu opremu i e-usluge za rad, alate i resurse za primjenu suvremenih metoda poučavanja, i pristup edukaciji i usavršavanju za razvoj digitalnih kompetencija. Možda najvažnije od svega, učenici sada raspolažu s kvalitetnom mrežom u školama, opremom za korištenje u nastavi, digitalnim sadržajima za učenje, omogućen im je razvoj digitalnih kompetencija i vještina za osobni razvoj te pripremu za studij i tržište rada.
Uz CARNET, projektni partneri na realizaciji programa e-Škole su Agencija za odgoj i obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu te Inovacijski centar Nikola Tesla i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Obje faze programa e-Škole financirale su se većim dijelom (85 posto) iz strukturnih fondova Europske unije. Ostatak sredstava je osiguran kroz državni proračun.
Sadržaj nastao u suradnji RTL native tima i Carneta.
