Bakterije i virusi izazivaju bolesti, vrlo su mali i mogu se razmnozavati ogromnom brzinom. Ali kada se to ostavi po strani, izmedu njih postoje velike razlike.
Bakterije su jednostanicni oblik zivota. U samo jednoj stanici postoji sve sto je neophodno za zivot – lanci DNK i stanicni organi, koji proizvode bjelancevine i snabdijevaju bakterije energijom. Bakterije imaju vlastiti metabolizam – poput nas ljudi. Razmnozavaju se diobom.
U bolesti koje nastaju zbog bakterija spadaju difterija, kolera, veliki (magareci) kasalj, tuberkuloza i mnoge druge. Medutim, vazno je napomenuti da ima i bakterija koje rade za nas, odnosno ljudsko tijelo. Zapravo, mnoge od njih su nam neophodne za dobro zdravlje – tako u crijevima postoji ogroman broj bakterija koje nam pomazu kod varenja ili se bore protiv drugih, stetnih bakterija. Bakterije su potrebne i u proizvodnji jogurta, sto oglasivacka industrija koristi za promidbu tih takozvanih probiotickih mlijecnih proizvoda.
Virusi su infektivne cestice, a ne stanice. Oni se uglavnom sastoje od samo jednog lanca DNK i ljuske od proteina. Nemaju vlastite organe za dobivanje energije, proizvodnju bjelancevina ni razmnozavanje, pise Deutsche Welle.
Uz to, virusi su daleko manji od bakterija. Jednostanicni organizmi koji se oznacavaju kao bakterije su velike otprilike 0.001 milimetar, ali virusi su jos stotinu puta manji.
Za mnoge znanstvenike, virusi uopce nisu zivi. Naravno, to ovisi o tome sto se podrazumijeva pod pojmom "zivot", jer ne postoji konacna definicija.
Virusi se mogu razmnozavati samo uz pomoc drugih organizama. Oni krijumcare svoj genetski materijal u tude stanice i zatim ih programiraju. Uz pomoc tog trika, stanice domacina pocinju proizvoditi iskljucivo cestice virusa, sve dok stanica ne pukne, i te cestice se ponovo nadu na slobodi.
Svaki pojedinacni virus se "specijalizira" za odredenu vrstu stanica. Neki od njih napadaju biljke, drugi zivotinje ili ljude – a neki cak i bakterije. Virusi kod ljudi mogu izazvati AIDS, herpes, hepatitis, gripu, rubeolu, zuticu i druge bolesti.
Antibiotici djeluju samo protiv bakterija. Kako virusi prema definiciji nisu zivi, ne mogu niti biti ubijeni – protiv njih su djelotvorni samo antivirusni lijekovi, odnosno virostatici. Zadatak tih supstanci je sprjecavanje razmnozavanja virusa, na primjer, tako sto sprjecavaju ulaz u stanice "domacina".
Unatoc tome, mnogi lijecnici cesto propisuju antibiotike iako znaju da je u pitanju virusna infekcija. Razlog je to sto takve infekcije slabe imunoloski sustav, pa bakterije imaju priliku napasti oslabljeno tijelo i izazvati dodatnu infekciju. Antibiotici bi bi to trebali sprijeciti.
Cjepiva se mogu razviti kako protiv bakterija, tako i protiv virusa.
http://www.dw.de/virusi-i-bakterije-za-po%C4%8Detnike/a-17629851
