Preko 90 posto kuhinjske soli koja se troši širom svijeta sadrži mikroplastiku, što znači da prosječna odrasla osoba u prosjeku može konzumirati i do 2.000 komadića mikroplastike godišnje samo iz soli, piše IFLScience.
Od hrane, preko kozmetike do sredstava za čišćenje
Radi se o komadićima plastike veličine manje od 5mm (ili otprilike veličine sjemenke sezama), koji nastaju raspadanjem većih komada plastike. Može ih se pronaći i u zdravstvenim i kozmetičkim proizvodima, sredstvima za čišćenje i zubnoj pasti. Kada završe u kanalizaciji ti komadi plastike dovoljno su mali da prođu kroz sustave a filtraciju vode gdje ulaze u globalni sustav vode, preko kojeg završavaju na vašem tanjuru.
Kako bi provjerili u kolikim je točno količinama mikroplastika prisutna u soli koja se prodaje za ljudsku potrošnju, južnokorejski su se znanstvenici povezali s Greenpeaceom istočne Azije kako bi usporedili zemljopisnu raširenost mikroplastike u soli s plastičnim zagađenjem u okoliču.
Svi brendovi koji su testirani sadržavali su mikroplastiku
Od 39 brendova morske soli iz Europe, Afrike, Azije, te Sjeverne i Južne amerike, svi osim tri sadržali su mikroplastiku, iako je sama količina mikroplastike varirala. Znanstvenici nisu objavili imena brandova korištenih u studiji, no naveli su kako je količina mikroplastike posebno visoka u soli koja se koristi u Aziji, a posebno u Indoneziji, jednom od najzagađenijih područja na svijetu. A najviše ovih štetnih tvari sadržavala je upravo sol morskog podrijetla. Jezerska sol te sol iz stijena koja se rudari iz naslaga duboko ispod zemlje isto je sadržavala velike količine mikroplastike.
Samo tri brenda soli, iz Taivana (rafinirana morska sol), Kine (kontinentalna kamena sol) i Francuske (nerafinirana morska sol nastala solarnim isparavanjem), nisu sadržavale čestice mikroplastike.
Posljedice po zdravlje još nisu potpuno poznate
"Ova otkrića sugeriraju kako ljudska probava mikroplastike preki morskih proizvoda jako povezana s plastičnim emisijama u datoj regiji", izjavio je profesor Seung-Kyu Kim, autor studije. "Kako bismo ograničili naše izlaganje mikroplastici potrebne su preventivne mjere, poput kontrole odlaganja plastike u okoliš i općenito umanjivanja količine plastičnog otpada."
Zdravstvene posljedice konzumacije mikroplastike nisu još posve poznate jer se radi o relativno novom polju studije. Program za okoliš Ujedinjenih naroda pokazuje da se mikroplastika počela pojavljivati u raznim proizvodima prije nekih 50 godina te da od onda sve više zamjenjuje prirodne sastojke.
Sve je više dokaza o tome kako se sada mikroplastika može pronaći u gotovo svakom kutku svijeta, uključujući i arktički led. A studija nastala ranije ove godine sugerira da bi ljudi u svakom obroku mogli jesti više od 100 komadića mikroplastike čije je podrijetlo obična prašina.
