Mamuti su u krvi imali 'antifriz'

Iz očuvanih tkiva triju sibirskih mamuta biolozi su proučili i rekonstruirali hemoglobin, glavni sastojak crvenih krvnih zrnaca, koji tijelo opskrbljuje neophodnim kisikom.

4.5.2010.
14:01
VOYO logo

Kako se organizam mamuta, posebno mozak, opskrbljivao kisikom kada su u Sibiru za ledenoga doba preživjeli temperature u kojima se sve ledilo? Iz očuvanih tkiva triju sibirskih mamuta biolozi su proučili i rekonstruirali hemoglobin, glavni sastojak crvenih krvnih zrnaca, koji tijelo opskrbljuje neophodnim kisikom. Hemoglobin je u mamuta bio genetski prilagođen, kao neka vrsta 'krvnog antifriza', tako da kisik oslobađa i pri vrlo niskim temperaturama, kaže nalaz koji prenosi Večernji list.

Zanimljiv je postupak ekipe sa Sveučilišta Manitoba u Kanadi. Sljedovi mamutova DNK konvertirani su u sličan lanac RNK i ucijepljeni u bakteriju E. coli. Tako je potaknuta bakterija proizvela hemoglobin posve jednak kao da je krvni uzorak mamutu uzet jučer. Među trima bitnim razlikama u odnosu na slonove, najvažnija je neponovljiva sposobnost otpuštanja kisika pri vrlo niskim temperaturama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zanimljivo je što mamut potječe iz toplih dijelova Afrike, u kojima sa slonom dijeli zajedničkoga pretka, ali je tek na sjeveru razvio krzno (što je manji evolucijski problem), ali i sustav opskrbe mišića i, posebno kritično – mozga na vrlo niskim temperaturama.

Polarni beskralježnjaci, poput meduza, bore se protiv zamrzavanja vrstom 'staničnog antifriza', nekom vrstom gela koji se ne može smrznuti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo