Iako je još od prije poznato kako postoji skupina gena koji određuju veličinu mozga, sada su otkrivene i nove veze između gena i mozga. Ovo otkriće otvara novi smjer istraživanja kako bi se moglo bolje razumjeti razvoj mozga i bolesti poput demencije, tvrde znanstvenici.
Važna veličina neokorteksa
Tim znanstvenika sa dva britanska sveučlišta usporedili su genome 28 sisavaca s neokorteksima različite veličine. To je područje mozga koje se odnosi na govor i donošenje odluka.
Veličina ovog dijela mozga jako se razlikuje među vrstama i upravo je to dio mozga koji je najviše narastao kod ljudi.
Znanstvenici su otkrili kako su se i neki geni "rasli" zajedno s veličinom mozga. Istraživanje je otkrilo cijelu skupinu gena koje se do sada nisu povezivali s razvojem mozga. Među njima su i oni zaduženi za slanje signala stanicama i imunološki odgovor.
Znanstvenici se nadaju kako bi ovo otkriće moglo pomoći u boljem razumjevanju koji su geni ključni u razvoju ljudskog mozga. Kažu kako bi to moglo dovesti do novog uvida u ono što krene po zlu kod raznih poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući i demenciju.
Mišji mozgovi nisu poput ljudskih
"Većina istraživanja u vezi mozga koriste miševe kao model, ali taj pristup možda ne pokriva sve gene, uključujući one koji su ključni za razvoj ljudskoga mozga jer se naši mozgovi dosta razlikuju od mišjih, a posebno ukada je u pitanju veličina neokorteksa", kaže dr. Araxi Urrutia sa Sveučilišta u Bathu.
"Uspoređujući genome brojnih različitih vrsta s malim i velikim mozgovima, i uspoređujući ekspanziju obitelji gena s veličinom neokorteksa u tim vrstama, identificirali smo nekoliko novih obitelji gena koje možda sudjeluju u razvoju mozga kod vrsta koje imaju velike neokortekse, kao što su slonovi, dupini i, naravno, mi."
Znanstvenici su rekli kako se nadaju kako će ovo istraživanje pomoći njihovim kolegama da bolje razumiju razvoj mozga i što se događa krivo kada dođe do poremećaja poput demencije.
