besmislene baze podataka / Zašto javna uprava treba hitnu reformu?

Baš kao što je i Vlada nedavno zaključila, neefikasna javna uprava nije isplativa. Tisuće nepovezanih baza podataka, čekanje u beskonačnim redovima i vađenje uvijek jednih te istih dokumenata samo izaziva revolt kod građana. Kakvo je trenutno stanje i što treba popraviti, doznajte u prilogu!

19.2.2012.
18:50
VOYO logo

Porez na cestovna motorna vozila država često pošalje dva puta na dvije različite adrese, ali istoj osobi. Jedan račun porezni ured pošalje na adresu boravišta, dok drugi na adresu prebivališta.

Takve greške se događaju jer se ni državni aparat ne može snaći među svoje 2.000 baze podataka, koje su stvorili, ali ne i međusobno povezali.

No, građani zbog neorganizacije države ne dobivaju ispriku već upute kako da jednom županijskom uredu dokažu da su porez već platili drugom.

Iako su najavljivali revolucionarne promjene uvođenjem  OIB-a, od njega na kraju nije bilo nikakve koristi. Moderni sustav je koštao milijune, no porezni uredi i dalje traže fotokopije računa i dokumenata. Naravno, sve putem faksa.

Podacima teško ili nikako komuniciraju nepovezana ministarstva, a kako onda očekivati da se snađu manja tijela državne uprave, u čije je registre svaki građanin upisan najmanje 16 puta?

"Što se dogodi kad netko dobije dijete? Prvo idemo u matični ured prijavit dijete da dobije rodni list, zatim idemo u drugu kancelariju da prijavimo dijete da dobije domovnicu, zatim idemo u MUP da dijete dobije prebivalište", slikovito je opisao besmislene procese pomoćnik ministra uprave Darko Parić.

No, tek rođenjem saga vezana uz birokratski aparat počinje. Vlada upravo zato želi reformu. Učinila je prvi korak i osnovala povjerenstvo.

"To je jedan trajan proces koji će se nadopunjavati, ali vjerujem da će građani u drugoj polovici našeg mandata osjetit ipak jedno olakšanje u ovome 'papirološkom dijelu'", izjavio je ministar uprave Arsen Bauk.

No, takvim reformama ne bi se pomoglo samo građanima, nego bi se olakšalo i državi.

Naime, Slovenija je lani popisala cijelo stanovništvo koristeći podatke iz svojih registara uz zanemariv trošak. Hrvatski popis koštao je 170 milijuna kuna.

No, najgore od svega je što Hrvatska ima te iste podatke, ali ih tehnički sama od sebe ne može uzeti.

Dok se to ne promjeni, rodne listove i domovnice bezbroj puta ćemo nosit do istih onih vrata iza koji ih država beskorisno čuva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sisi
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo