'ČUVAJTE ČISTOĆU SRCA' / Znate li što se točno slavi na Božić i koji su naši božićni običaji? Kutleša pozvao vjernike da budu spremni na iskorake iz svoje rutine

Image
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša predvodio je misno slavlje u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu

25.12.2023.
8:33
Sanjin Strukić/Pixsell
VOYO logo

Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša pozvao je u ponedjeljak na polnoćki vjernike da čuvaju jednostavnost i čistoću svoga srca i pogleda te da budu spremni na iskorake iz svoje rutine, poručivši kako je potrebno spoznati i vidjeti Božić u poniznosti.

Kutleša je predvodio misno slavlje u Bogoslužnom prostoru blaženog Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu, tijekom kojeg je rekao kako noć Spasiteljeva rođenja otkriva kako Bog ostvaruje svoj naum i ispisuje stranice svoje povijesti usred buke, ratova, nemira, blještavila reklama, arena i pozornica ovoga svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"No, ne dolazi po logici i očekivanjima ovoga svijeta, ponekad ni po logici i očekivanjima vjerskih službenika. Dolazi na način da obasja tamu, ohrabri uplašene, uvede u poklonstvo, pokaže se u djetetu, izvuče nas iz naše rutine i otvori otajstvo, baš kao što se dogodilo pastirima one svete noći", rekao je.

Vjernike je pozvao da zato čuvaju "jednostavnost i čistoću svoga srca i pogleda" te da budu "spremni na iskorake iz svoje rutine".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
BILA JE JASNA /

Jadranka Kosor objasnila zašto nikome nije kupila ništa za Božić: 'Svi koje volim morat će se zadovoljiti mojom ljubavlju'

Image
BILA JE JASNA /

Jadranka Kosor objasnila zašto nikome nije kupila ništa za Božić: 'Svi koje volim morat će se zadovoljiti mojom ljubavlju'

Image
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Polnoćka

"Ako nekad i nailazite na nerazumijevanje crkvenih pastira, neka vas to ne omete da kao sinovi i kćeri Crkve u ljubavi podupirete njezino poslanje, svjesni da svatko od nas ima različite perspektive, zaduženja i razne odgovornosti", savjetovao je.

Kutleša je također rekao kako je jedna od "velikih napasti držati našu vjeru previše zatvorenom, ograničenom na bogoslužne prostore i svete ure".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je napast koju čujemo iz usta onih koji ne vjeruju kad kažu da Crkvu treba vratiti u sakristiju, da nema što raditi izvan nje. Naš bi odgovor samima sebi i drugima trebao biti da nas ono što se događa u crkvi, u sakramentima i molitvi priprema za ono što se događa u svijetu", istaknuo je.

"Isus se rađa u štalici, svemogući Bog dolazi u štalicu u obliku malog djeteta, želi nam poručiti da trebamo biti ljudi koji se sagibamo, koji trebamo biti ponizni, jer tako jedino možemo prepoznati i vidjeti malo dijete i onoga bližnjega pored sebe", naglasio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Upravo u tom duhu, svima vama želim sretan i blagoslovljen Božić, da ga spoznamo i vidimo u poniznosti i da bježimo od grijeha jer radi toga je Isus došao da nas spasi", zaključio je Kutleša.

Image
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

Polnoćka

Biskup Palić: Unatoč sukobima i ratovima, s Božićem je rođena nova nada

Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić pozvao je na misi polnoćki vjernike na obraćenje, kazavši da je dolaskom Božića rođena nova nada unatoč ratovima i prijetnjama diljem svijeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Nije lako ovome svijetu koji i u ovoj noći ne doživljava mir i veselje jer se na pet od sedam kontinenata događaju ratovi. Strah je od terorističkih napada u europskim gradovima“, upozorio je biskup Palić u propovijedi u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru.

Nasuprot sukobima i ratovima ponovno dolazi, naveo je biskup, knez mira.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pozvao je vjernike da se unatoč svim kušnjama slaveći Božić "osvrćemo na rođenje sina Božjega i gledamo u budućnost".

„Potrebno nam je obraćenje srca svima. Ako je Mesija rođen, postoji nada za sve. Ne bojmo se. Bog više daje nego što mi mislimo da uzima“, istaknuo je mostarsko-duvanjski biskup.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njegovim navodima danas su na djelu proroci nesreće koji nastoje zatamniti Božje djelo, te prikazati da je cijeli svijet pustoš.

U više mostarskih crkava služena je misa polnoćka, a u poznato hodočasničko mjesto Međugorju stigli su brojni vjernici koji su tamo dočekali Božić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božić - Blagdan rođenja Isusa Krista

Božić je blagdan kada kršćani slave rođenje Bogočovjeka Isusa Krista, a riječ Božić, kao "mali Bog", u kršćanstvu ima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog - Bog dostupan i pristupačan čovjeku.

Kršćanski svijet slavi rođenje Isusa Krista od davnina, a dan Isusova rođenja smatrali su i početkom nove godine. U razdoblju obnovljenoga Zapadnoga Rimskog Carstva gotovo u cijeloj Europi početak nove godine bio je na Božić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kršćanski filozof Aurelije Augustin (4./5. stoljeće) smatrao je kako se u Božiću "Bog počovječio da se čovjek može pobožanstveniti".

Dan Isusova rođenja smatrao se početkom nove godine

Hrvatska božićna pjesma "Narodi nam se kralj nebeski" sa stihom "Na tom mladom letu veselimo se" upućuje na Božić kao prvi dan nove godine. Crkva je tek 1691. prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na blagdan Božića od 5. stoljeća slave se tri mise: polnoćka, zornica ili pastirska misa te poldanjica. Tijekom polnoćke i zornice čita se izvješće o događaju Božića s njegovim povijesnim određenjem. "I Riječ tijelom postade i nastani se među nama…"

Na zornici je naglasak na evanđeoskom izvješću o navještaju pastirima, a na poldanjici Proslov iz Evanđelja po Ivanu: "U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog…"

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon Božića slijede blagdani Svetoga Stjepana, Svetog Ivana, Nevina dječica ili Mladenci te Stara godina. Kao kršćanski blagdan, Božić se u svakom narodu obilježava na poseban način kao dio njegove etnografske baštine.

Otajstvo Božića odražava se u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, osobito u spletu običaja i božićnim pjesmama. Pjesme su radosne i sadržajem su zapravo prepjev božićnog evanđelja i kršćanskih vjerskih istina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski božićni običaji

U južnohrvatskim krajevima za božićno doba karakterističan je bio običaj biranja kralja. Vremenski je smješten između Božića i Sveta Tri Kralja, osobito dva dana iza Božića, kada bi se birali kralj ili knez, koji je imao svoje oznake – štap i krunu.

Slično tomu bio je izbor seoskoga kralja – to je identični božićni i novogodišnji izbor kralja sa 'znacima vlasti, pratnjom, čašćenjem'. Taj se dio tradicijske kulture, kako je zabilježio hrvatski etnolog Milovan Gavazzi, počeo gubiti u prvoj polovici 20. stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Etnolozi smatraju da je izbor seoskoga kralja ostatak drevne hrvatske tradicije povezane sa sjećanjem na izbor narodnih vladara.

Advent ili došašće vrijeme je pripreme za rođenje Isusa, a sastoji se od četiri tjedna neposredno prije Božića koji simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji prošlo od stvaranja svijeta, do Kristova dolaska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U novije vrijeme sve je prisutniji znak adventa adventski vijenac, koji se plete od zimzelenih grančica, tako da nema početka ni kraja, što simbolizira vječnost.

U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak. Prve adventske nedjelje pali se prva svijeća i tako redom do Božića gore sve četiri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Božićna pšenica, badnjak i slama…

Do danas se sačuvao običaj sijanja u posude božićne pšenice, kao simbola obnove života i plodnosti. Na blagdan Sv. Barbare ili Sv. Lucije sije se pšenica, simbol života u katolika.

Do Božića pšenica naraste i ukrašava božićni stol, a tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Pšenica se ovija hrvatskom trobojnicom, a nakon Božića se daje pticama jer se ništa iz svetog doba ne smije baciti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U selima su danas gotovo nestali običaji unošenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim stolom u predvečerje Božića.

Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom zapale sve svijeće u kući.

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično radio glavar kuće, označavao je službeni početak proslave Božića.

U Hrvatskoj se do 1850. nije običavalo kititi božićno drvce, iako je taj običaj u njemačkim pokrajinama živ od 16. stoljeća.

POGLEDAJTE VIDEO: Stol prepun delicija, a nakon blagdana višak u smeće: U Hrvatskoj se baca više od 200 tisuća tona

FNC17
Gledaj uživo 1.lipnja
VOYO logo