Glavni HRT-ov meteorolog Zoran Vakula osvrnuo se u opširnoj analizi na ljeto koje je klimatološki već završilo, a kalendarski je na izmaku, a iznio je i prognozu za jesen i zimu. Vakula kaže kako bi mnoge mogao iznenaditi podatak da je i ovo ljeto klimatološki bilo iznadprosječno toplo, iako nije bilo ekstremno toplo kao većina ljeta u ovom desetljeću.
Srednja temperatura zraka u razdoblju od 1. lipnja do 31. kolovoza diljem je Hrvatske bila barem malo viša od prosjeka, a ponegdje i više od samo "malo", tvrdi Vakula.
Lipanj i srpanj uglavnom su bili 'normalni'
"Vjerojatno nevjerojatno onima koji pamte samo ovo desetljeće u kojem je čak osam ljeta imalo srednju temperaturu zraka višu od ovogodišnje ljetne! Niža je bila samo 2014. godine, kada je ljeto bilo čak ponegdje u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj te na Jadranu i 'vrlo toplo' u odnosu na klimatološko razdoblje od 1961. do 1990. godine, što dovoljno govori o klimatskim promjenama te globalnom i lokalnom zatopljenju. Naravno, toliko pozitivno odstupanje ovogodišnjega ljeta posebice je zbog vjerojatno većinom 'toplog' i 'vrlo toplog' kolovoza, budući da su lipanj i srpanj bili uglavnom 'normalni'.
Ukupna sezonska količina oborine očekivano je bila znatno nejednolikije raspoređena od temperature pa će službene klimatološke ocjene ljeta vjerojatno biti od 'sušno' u primjerice Splitu do 'kišno' u primjerice Zagrebu i Dubrovniku, gdje je to posebice zbog kolovoza koji je čak 7. na popisu najkišovitijih - iako je kiša padala 'samo' četiri dana pri čemu je tijekom dva izmjereno između 62 i 79 litara po četvornome metru. Inače, u Dubrovniku je od 1. lipnja do 31. kolovoza oborina na meteorološkoj postaji izmjerena 10 dana! Samo!", napisao je Vakula u analizi za HRT dodavši kako se može zaključiti da je i ovogodišnje "klimatološko" ljeto djelomično ispunilo prognoze i očekivanja.
'Za očekivati je povremena hladnija razdoblja'
Što se tiče prognoze za jesen i zimu, Vakula ističe povećanu vjerojatnost da će srednja temperatura zraka i klimatološke jeseni (rujan - studeni) i zime (prosinac - veljača) biti barem oko prosječne, većinom čak i malo viša.
"Naravno, to ne znači da bi i svi tjedni u tim mjesecima bili topliji od prosjeka. Za očekivati je povremena hladnija razdoblja, ali je mala vjerojatnost da će ona biti tako dugotrajna i izražena da cijeli mjesec u kojima se pojave na kraju bude hladniji od prosječnoga. Osim možda u siječnju, za koji trenutačne prognoze daju najmanju vjerojatnost pozitivnog odstupanja. (...) Trenutačno je vjerojatnije da ćemo u rujnu u većini Hrvatske imati manjak oborine u odnosu na prosjek, a u siječnju češći i zamjetniji višak. No, moguća su i veća odstupanja od te prognoze oborine, a valja spomenuti i kako u dugoročnim prognozama ne postoji pouzdana informacija o broju kišnih dana, što je također mnogima važno jer nije isto imamo li više dana s malim količinama oborine ili samo poneki dan s obilnijom kišom, koja može prouzročiti i bujične poplave", napominje Vakula.
I 2020. iznadprosječno topla godina!?
Također ističe kako vrući dani, s temperaturom zraka od 30 stupnjeva i višom, ne bi smjeli biti iznenađenje ni u listopadu.
"S ili bez budućih vrućih dana i temperaturnih rekorda, na temelju prve dvije trećine ove godine i trenutačno najvjerojatnijih prognoza za sljedeće mjesece gotovo je sigurno da će i 2020. godina biti još jedna u sada već dugom nizu iznadprosječno toplih, ne samo na globalnom, nego i na lokalnom nivou. Srednja temperatura zraka prvih osam mjeseci u Dubrovniku je, primjerice, 'samo' 12. u nizu najviših, no već u Zagrebu sedma, Splitu četvrta, a u Rijeci čak treća najviša! Od početka siječnja do kraja kolovoza toplije je u Splitu bilo samo 2007. godine, te 2018., 2003., a u Rijeci samo 2007. i 2015. godine. Ukupna količina oborine dosadašnjeg dijela godine od središta većih hrvatskih regija malo je viša od prosjeka samo u Zagrebu, a manjak u odnosu na uobičajene količine najizraženiji je u Gospiću i Kninu, te posebice u Splitu", zaključio je Vakula analizu dosadašnjeg ovogodišnjeg vremena i prognozu za predstojeće mjesece.
