Britanska kompanija AstraZeneca najdalje je otišla u razvoju cjepiva za koronavirus, virus koji je zaustavio svijet i promijenio život gotovo svih na planetu. Oxfordsko cjepivo protiv Covida-19 već potkraj ove ili početkom sljedeće godine moglo bi biti dostupno za one najugroženije skupine. Znanstvenici će u narednih mjesec dana proizvesti oko milijardu doza, kazao je za Index profesor molekularne biologije s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Oxfordu Kristijan Ramadan.
I Hrvatska se priključila nabavi
Ministar Vili Beroš komentirao je kako se i Hrvatska priključila zajedničkoj nabavi Europske komisije za to cjepivo AstraZenece. "Na nivou Komisije još nemamo informacije o tome. Nadamo se brzom dolasku cjepiva", rekao je Beroš.
Cjepivo je u fazi kliničkog ispitivanja na 30 tisuća ljudi, nakon čega bismo trebali znati je li doista učinkovito. Jedna trećina dobrovoljaca dobila je placebo, odnosno lažno cjepivo, a dvije trećine pravo cjepivo. Prva faza kliničkih ispitivanja počela je još u travnju, a ono se za sada pokazalo sigurnim.
Ne uzrokuje nuspojave
"Iz prve i druge faze, što je najvažnije, pokazalo se da cjepivo ne uzrokuje nuspojave. One se zapravo nisu ni očekivale. U razvoju ovog cjepiva nema neke prevelike znanosti. Za dobrobit cijepljenja već se znanstveno zna 200 godina, a cjepiva se intenzivno proizvode zadnjih 50-60 godina. Koncept proizvodnje cjepiva se nije puno promijenio - treba izložiti organizam antigenu koji je apatogen, što znači da ne može uzrokovati bolest, a da za ljude pritom daje željeni imunosni odgovor - samo je napredovala tehnologija i naše znanje o molekularnoj biologiji i imunologiji. Danas se radi puno brže zato što za to postoje tehnološke mogućnosti, a također i zbog toga što smo usred pandemije koja je uzrokovala kolaps ekonomije", objasnio je Ramadan.
Cjepivo u dva navrata
Hrvatska je naučila 2,7 milijuna doza cjepiva po cijeni od pet eura. Ono bi se davalo u dva navrata kako bi se osnažio imunosni odgovor. Plan je za početak osigurati cjepivo za 1,8 milijuna građana. HZJZ navodi kako su u tijeku pregovori o nabavi dodatnih 900 tisuća doza cjepiva.
Prioritet će imati stariji od 65 godina, zdravstveni djelatnici i zaposlenici domova za starije i nemoćne.
Ramadan kaže kako kompanije na cjepivu neće zarađivati. "Čitam na internetu komentare ljudi koji pišu da je to opet zavjera farmaceutske industrije da nas sve procijepi kao stoku da bi zaradila na nama. No u ovom slučaju britanske, američke i europske vlasti uložile su u razvoj više vrsta cjepiva nekoliko milijardi dolara kako bi zaustavile pandemiju. Dakle, u cjepiva nisu ulagale same farmaceutske kompanije. One su samo dale svoju uslugu jer imaju opremu kojom ih mogu proizvesti u velikim količinama. Sveučilište u Oxfordu i AstraZeneca obvezali su se ugovorom da za vrijeme pandemije neće raditi cjepiva s profitom. Tu nije uziman novac od dioničara koji bi trebalo umnožiti. Pravno je uređeno da će cjepiva biti dostavljena po proizvodnoj cijeni uz troškove dostave, bez trgovačke marže ili monopola na cjepivo", tvrdi Ramadan.
Jednom kada pandemija prođe, cjepivo će se patentirati na 20 godina koliko patent traje i prodavati po tržišnim cijenama, dodao je Ramadan.
Treća faza ispitivanja je sporija
Međutim, određeni problem predstavlja treća faza ispitivanja cjepiva. Ona ide nešto sporije jer se u zemljama u kojima se cjepivo testira uvode stroge mjere socijalnog distanciranja.
"Ispitivanja su za sada pokazala da je cjepivo sigurno te da su dobrovoljci koji su ga primili razvili imunitet. Iz seruma njihove krvi može se vidjeti da stvaraju protutijela. No za sada se još uvijek ne može reći stvaraju li ih dovoljno da bi pružala zaštitu. Potvrđeno je da protutijela štite in vitro, u laboratoriju i na životinjama, ali na temelju toga teško je reći hoće li zaštititi procijepljene ljude u stvarnim okolnostima infekcije. Nitko od sudionika neće se namjerno izlagati zarazi, među ostalim i zato što nitko ne zna je li dobio cjepivo ili placebo. Stoga će podaci o rezultatima dolaziti usporeno", kaže znanstvenik.
'Cjepivo neće biti savršeno'
"U ovom trenutku najvažnije je zaustaviti pandemiju. Cjepivo neće biti savršeno. S vremenom će se vidjeti koje cjepivo najbolje djeluje kod koga, a potom će se po potrebi raditi modifikacije", dodao je.
Za one koji se brinu da je sigurnost cjepiva ugrožena ubrzanjem procesa kaže kako ne treba brinuti, jer se u kliničkim ispitivanjima ne ugrožavaju procesi koji su ključni, već se brza s administracijom.
"Po svemu što znamo, rekao bih da je to vrlo sigurno cjepivo. Bio je jedan slučaj mijelitisa zbog kojeg je ispitivanje zaustavljeno, no istraga je pokazala da taj dobrovoljac uopće nije primio cjepivo, nego placebo. Kada se cijepi 30.000 ljudi, tijekom ispitivanja može se očekivati da će se dogoditi da netko od nečega oboli. No ključno je da uzrok nije cjepivo", objašnjava Ramadan.
Dosta nepoznanica
Bez obzira na to, još je puno nepoznanica. Ramadan naglašava da još uvijek ne znamo hoće li mladi koji nemaju jake simptome dugoročno imati ozbiljnijih posljedica.
"Primjerice, ne znamo hoće li se mladima, koji su bili zaraženi, ali su viremiju manifestirali blagom ili nikakvom kliničkom slikom, na plućima akumulirati neka oštećenja koja će nakon više infekcija smanjiti kapacitet njihovih pluća. Cjepivo bi se davalo u dvije doze kako bi se imunitet pojačao. Za sada nije poznato koliko će dugo imunitet trajati. Prema nekim ranim istraživanjima, imunitet pada kroz tri do pet mjeseci. Moguće je da ćemo se kroz pola godine ili osam mjeseci morati cijepiti ponovno. To ćemo tek vidjeti. Moguće je s druge strane da će cjepiva istrenirati naš imunosni sustav tako da će virus aktivirati memorijske B i T stanice i tako će biti spreman da se obrani od reinfekcije. Dosta je toga još uvijek nepoznanica jer smo se s ovim virusom susreli tek početkom godine", zaključio je Ramadan za Index.
