HRVATSKA VEĆ OSJEĆA UŽASNE POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA: / 'Mnogi su već jednom bili ostali bez struje, a evo i još primjera'

Image
Foto: Pixsell

Nova meteorološka studija pokazuje da ćemo već u idućih pet godina moći očekivati porast prosječne globalne temperature za 1,5 Celzijev stupanj,

16.7.2020.
20:13
Pixsell
VOYO logo

Studija objavljena na Međuvladinom panelu za klimatske promjene Svjetske meteorološke organizacije pokazuje da ćemo već u idućih pet godina moći očekivati porast prosječne globalne temperature za 1,5 Celzijev stupanj, što je puno ranije nego što se pretpostavljalo. Naime, još je 2018. tijekom Pariškog samita o klimi predstavljen izvještaj po kojem je postojala velka vjerojatnost za porast temperature iznad 1,5 stupnjeva između 2030. i 2052.

Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, istaknula je da nas rječju "odgovornost" ovih dana bombardiraju u smislu pandemije koronavirusa, no čovjekova je stvarna odgovornost daleko šira. Kaže da se posljedice porasta temperature već osjete, jer su se ekosustavi na kopnu i u oceanima promijenili te da "budući rizici ovise o brzini, veličini i trajanju promjene temperatura." Potom se osvrnula na nekoliko užasnih primjera posljedica globalnog zagrijavanja u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
HRVATSKI METEOROLOZI OBJAVILI PROGNOZU ZA CIJELO NADOLAZEĆE LJETO: /

Pogledajte što nas sve očekuje nakon hladnog svibnja

Image
HRVATSKI METEOROLOZI OBJAVILI PROGNOZU ZA CIJELO NADOLAZEĆE LJETO: /

Pogledajte što nas sve očekuje nakon hladnog svibnja

Priroda nas je već upozorila

"Sjećate se ledene kiše u Gorskom kotaru 2014. godine? Četrnaest tisuća kućanstava ostalo je bez električne energije, šteta na infrastrukturi HEP-a iznosila je 106 milijuna kuna, što je, kako piše sama Elektroprivreda, najveća mirnodopska šteta u povijesti te tvrtke. Sigurno ste primijetili da se sve češće pojavljuju i problemi s potkornjakom. Od 2014. na dalje sve češće se pojavljuje u šumama Gorskog kotara, na Marjanu, a šteta od svake epizode u kojoj glavnu ulogu igraju ovi nemilosrdni kukci iznosi oko pola milijuna kuna.

Kao i drugdje u svijetu, i u Jadranu se sve češće opaža pomor koralja. Povećane temperature mora pogoduju širenju invazivnih vrsta alga, koje stvaraju gusti pokrov na dnu i uništavaju druge organizme. Godine 2007. imali smo cvjetanje mora u Istri s kojim je smanjen ulov ribe za 30 do 70 posto, a šteta je procijenjena na 127 tisuća eura. Društvo istraživača mora '20.000 milja' 2019. godine iznijelo je podatke da je plemenita periska, zaštićeni hrvatski endem i najveći školjkaš, imala zabilježen izniman mortalitet, a na nekim mjestima vrsta je potpuno nestala", nabraja meteorologinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Širenje opasnih i nepoznatih bolesti

Uz to, dodaje da su predviđanja domaćih znanstvenika takva da bismo do 2050. zbog klimatskih promjena mogli izgubiti od tri do osam posto prinosa poljoprivrednih kultura, a štete samo na kukuruzu bi mogle doseći i do 116 milijuna kuna godišnje. Istaknula je i da klimatske promjene za sobom vuku i bolesti koje će se širiti ondje gdje ih nikad nije bilo, pa i nastajanje novih zaraza.

"Vjerojatnost zaraze Groznicom Zapadnog Nila povećat će se uz projicirani porast temperature sa sadašnjih dva do šest posto na 50 posto. Dakle, svaki drugi ubodeni oboljet će od infekcije koju uzrokuju komarci koje do prije desetak godina u našim krajevima nije ni bilo.", upozorila je Mazzocco Drvar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S ubrzavanjem globalnog zatopljenja, ističe meteorologinja, vidjet ćemo njegove posljedice ranije nego što smo mislili. Proljetna karantena nije donijela dugoročni boljitak za okoliš, a u oporavak od koronakrize trebali bismo ući slušajući znanost i poštujući pravila prirode, zaključila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo