Igor Dekanić, stručnjak za energetiku, gostovao je u N1 Studiju i komentirao mjere uštede energije.
"Ova geopolitička kriza sad se pretvorila u pravu energetsku krizu", komentirao je na samom početku sovga gostovanja dodajući i kako je počela dobivati dimenzije krize iz 70-ih godina koja je kulminirala na nafti, dok je ova sadašanja je kulminirala na plinu.
"Svi sad na neki način traže stalni mehanizam. Vlada će valjda i dalje nastaviti pomagati građanima i poduzetnicima. Još jedino preostaje, ako dođe do rasta cijena nafte, smanjenje PDV-a", izjavio je.
Visoke cijene energenata na određen način odgovaraju čak i Europi koja ih uvozi - tako će lakše provesti zelenu tranziciju
“Svi društveni sustavi poput sigurnosti, obrane, zdravstva i obrazovanja financiraju se iz fiskalnog prihoda i tu je država najviše ograničena, smanjenjem jedne strane smanjuje i drugu", objasnio je te dodao kako je Europska unija raspisala pet paketa sankcija, no nije bila spremna na činjenicu da postoji mogućnost da se odrekne trećine isporuke važne energije poput plina, i to zimi".
Dekanić tvrdi da je štednja od 15 posto vrlo problematična
“To se može postići uz velike žrtve građana i poduzetnika te smanjenje proizvodnje. Lako bi bila dostižna štednja od pet do sedam posto. Ako Hrvatska uspije napuniti skladište plina Okoli do jeseni 90 posto na neki način ćemo biti u dobroj poziciji", nastavlja te dodaje kako će ušteda od 15 posto u Hrvatskoj, što se tiče široke distribucijske potrošnje, biti dosta teška.
“Teško će se to do kraja kontrolirati. Ako država intervenira u uvoz plina i punjenje skladišta i ako se državnom intervencijom skupi dovoljno ugovora iz LNG-a, tada će imati dovoljno količine plina, ali pitanje je po kojim cijenama”, govori uz zaključak da se potrošnja može smanjiti ako se promijeni način grijanja za zimu, ali za to treba puno investirati.