SNJEŽNIH ZIMA BIT ĆE SVE MANJE? / 'Još nismo prošli točku bez povratka, ali prosječna temperatura i dalje raste'

Image
Foto: PIXSELL

'Tople zime sve su češće, a prosječna temperatura u Hrvatskoj pokazuje trend rasta', tvrdi zamjenik ravnateljice DHMZ-a Krešo Pandžić.

29.1.2018.
8:52
PIXSELL
VOYO logo

Po službenim podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) 2017. je bila još jedna u nizu dramatično toplih godina u ovom stoljeću. Komentirajući taj podatak glavni tajnik WMO Finac Petteri Taalas, kazao je kako su čak 17 od 18 najtoplijih godina u 21. stoljeću, te da je ritam zagrijavanja zabilježen unatrag tri godine izniman.

U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna godišnja temperatura u 2017. je bila viša za 1,1 stupanj celzija, a u odnosu na vrijeme od 1981. do 2010. narasla je za 0,46 stupnjeva. Štoviše, ako se isključi efekt El Nina (klimatski ciklus u Tihom oceanu zbog kojeg se zagrijavaju inače hladniji dijelovi oceana što utječe i na porast temperatura na kopnu), 2017. godina bila bi najtoplija u povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ekstremni vremenski uvjeti

Krešo Pandžić, zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda i član Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava kako smo i u Hrvatskoj u posljednje dvije godine imali ekstremnih i neuobičajenih vremenskih uvjeta u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj se prosječna temperatura uspoređuje s višegodišnjim prosjekom izmjerenim u razdoblju od 1960. do 1990. godine i pokazuje, očekivano, trend rasta. Izrazito tople zime, kakva je i sadašnja, sve su češće. "Naravno, to ne znači da više nećemo imati hladnih zima s puno snijega, samo da su ovakve, toplije zime sve češće. U posljednjih 20-ak godina preko 90 posto zima su bile iznadprosječno tople, a tek ih je nekoliko bilo oko prosjeka", kaže Pandžić navodeći kako su primjerice mraz u travnju i topla zima dio priče o klimi koja se zagrijava zbog ljudskog djelovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Točka bez povratka

"Jesmo li već prošli točku bez povratka? Još nismo", kaže relativno optimistično Pandžić i upućuje na studije koje pokazuju da bi se efekti globalnog zagrijavanja mogli smanjiti za 70-80 posto ukoliko se zagrijavanje do kraja stoljeća zadrži ispod razine od dva stupnja celzija u odnosu na predindustrijsko doba. "Ako bi se išlo preko toga, mogli bi učinke umanjiti za tek 20-ak posto", kaže Pandžić za Novi list, upozoravajući da se radi još uvijek radi o tezama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo