Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda komentirao je referendumske inicijative koje je pokrenuo Narod odlučuje. Inicijativa protiv istanbulske nije uspjela u svojim žalbama prema gradovima zbog čega se nameće pitanje hoće li po istoj osnovi Ustavni sud odbiti žalbe i inicijative Narod odlučuje.
Šeparović objašnjava kako se radilo o procesnom rješenju gdje je Ustavni sud odbio žalbu jer ona nije dopuštena. "Radilo se o predreferendumskim aktivnostima, konkretno prigovori na postupanje grada Rijeke i mi smo utvrdili da su imali dovoljno mjesta na kojima su se mogli izjašnajvati i da u bitnom to nije dovelo u pitanje njihovo izjašnjavanje. U tom predreferendumskom stanju i aktivnostima ocijenili smo da nema potrebe za intervencijom ustavnog suda. Ovdje je taj postupak završio i sad kreće postupak provjere potpisa i odluke Sabora što dalje", kazao je Šeparović.
Znajući da je predsjednica dala svoj potpis na ratificiranu Istanbulsku konvenciju, Šeparović kaže kako se iz toga ne može zaključiti da na referendum o Istanbulskoj Hrvatska ne izlazi.
"Sve što bih rekao na tu temu bilo bi prejudiciranje odluke Ustavnog suda, što ne smijem. Vidjet ćemo da li će biti biti dovoljan broj potpisa i ispunjene pretpostavke i da li će se Sabor obratiti Ustavnom sudu jer se može odlučiti ne obratiti i ispisati referendum.
Ustavni sud bi i u tom slučaju mogao reagirati ako bi smatrao da postoje teški strukturni promašaji i teške povrede procesnih i materijalnih pitanja. Ustavni sud bi mogao temeljem općih ovlasti intervenirati iako ga Sabor ne pita. Moramo pričekati što će Sabor odlučiti da li će pitati ustavni sud ili ne, a onda ćemo odlučivati eventualno je li ratifikacija Istanbulske konvencije u skladu s Ustavom ili nije", kazao je Šeprović.
Tvrdi kako je ista procedura i po pitanju referenduma o izmjenama izbornog zakona. "Očekujemo da Sabor provjeri preko nadležni tijela potpise i odluči da li će se obratiti Ustavnom sudu ili neće. Tu važi ono što sam rekao, ukoliko Sabor odluči raspisati referendum, a ustavni sud smatrama temeljem svojih općih ovlasti da se radi o teškim povredama i da dolaze u pitanje strukturan obilježja hrvatske ustavne države, sud bi mogao reagirati bez da ga sabor pita", kazao je Šeparović.
Komentirao je i tvrdnju Željke Markić koja je ranije za RTL kazala kako je izborni sustav u Hrvatskoj klijentelistički. "Ne mogu se uputšati u te političke ocijene, ali mogu reći da je dobro da se o tome raspravlja u javnosti. Ima stvari koji bi trebalo mijenjati.
Političari čekaju kad je pravo vrijeme za promjene, kada im odgovora, ali i po sadašnjem zakonu su se izbori provodili. Legitmino je od strane inicijativa da postavljaju takva pitanja, da šalju poruke vlasti opoziciji i javnosti ali moraju biti svjestni da ta inicijativa može proći, ali i ne. Građani moraju imati povjerenja u institucije i Ustavni sud koji je jamaca tumačenja i primjene ustava. Mogu garantirati građanima da ćemo bez pritiska, kako to govori, donijeti odluku u skladu s ustavom koja može biti pozitivna i negativna", kazao je Šeparović.
Tvrdi kako ne smije reći jesu li referendumska pitanja Inicijative u skladu s Ustavom jer bi na taj način prejudicirao odluku Ustavnog suda. "Imamo bogatu praksu o tome i mi ćemo to pitanje razmatrati sukladno temeljnim vrednotama ustavnog poretka.
To znači vladavina prava i nacionalna ravnopravanost i višestranački demokratski sustav. Gledat ćemo ga u okviru ukupne strukture hrvatske ustavne države i cijelog Ustava jer se ustavne odredbe ne mogu pojedinačno tumačiti nego ih treba gledati u cijelini. Pažljivo pratimo što se dešava i ako bude trebalo intervenirat ćemo, a konačnu odluku je li u skladu s Ustavom ili ne dat ćemo ako nas Sabor bude pitao", kazao je.
Svaki put kad se pokreću inicijative za referendum, a njih je sve više i više, postavlja se pitanje treba li u Ustavu konkretizirati to pitanje. Šeprović kaže kako nešto sigurno treba mijenjati.
"Da li će to biti Ustav, Ustavni zakon ili Zakon o referendumu to je stvar procjene zakonodavca odnosno ustavnotvorca. Činjenica je da je taj postupak podnormiran. Nema rokova u kojim organizacijski odbori trebaju predati potpise. Inicijativu za mjenjanje ustava mogu Saborski zastupnici, nadležna ministarstva, Vlada, ali nije propisan postupak u kojem roku organizacijski odbori trebaju predati potpise, kada sabor mora zatražiti provjeru, nije propisan rok u kojem se može tražiti od ustavnog suda ocijena, jedino je propisano kada ustavni sud mora odlučiti, a to je 30 dana", kazao je Šeparović.
Smatra kako nitko nije potegnuo to pitanje jer su postojali politički razlozi, no da ipak postoji jedan osigurač, a to je Ustavni sud. "On jamči primjenu i poštivanje Ustava. Ustavni sud je taj koji će u konačnici odlučiti. Sve se odvija u skladu s demokratskim pravilima, na zakonodavcu je da izvuče pouke i neke stvari promjeni", zaključuje Šeparović.
