Banija ili Banovina. Rasprava koja je užarila društvene mreže u jednom je trenutku postala i politička tema broj 1 u Hrvatskoj. O njoj raspravljaju političari, oporbeni i vladajući, o tome kako se ispravno kaže pita se i povjesničare i sve druge koji o tome imaju nešto za reći. Kao da je to u ovom trenutku najvažnije, kao da će to obnoviti potresom razoreni dio Hrvatske. Koji je i prije, zvao se on Banija ili Banovina, bio zaboravljen i siromašan...
Zato što mu isti oni ili njihovi nasljednici koji se sada bave nebitnim temama, pa nabrajaju kad se i u kojem dijelu naše burne prošlosti zvao Banija ili Banovina, nisu dali priliku da nakon rata počne živjeti kao i ostatak Hrvatske.
I tako se, baš po prokušanom hrvatskom modelu, javnost užarila od nepotrebne rasprave umjesto da svi raspravljaju o tome kako što prije, ali i kvalitetnije ljudima obnoviti dom, kako tim ljudima pružiti priliku za bolju budućnost, kako tamo privući mlade ljude i obitelji kako bi taj kraj živio i dalje.
Ali ne. Od krucijalne je važnosti naziv tog kraja Hrvatske, a ne tema zašto tamo i prije razornog potresa u nekim dijelovima nije bilo struje, iako živimo u 2021. godini...
Ili kako i u kojem obujmu obnoviti potresom porušene kuće, kojom dinamikom i na koji način. Ne, bitnije je kad se koji od dva naziva koristio, da li u prvoj Jugoslaviji ili onoj Josipa Broza Tita.
Kao da to briga baku Stanu ili tatu Milana koji je jučer, 14. dan od potresa dobio kontejner za svoju peteročlanu obitelj. Banija ili Banovina, njima je sasvim svejedno. I mnogima drugima. Njima je glavno pitanje kako tamo nastaviti živjeti, kako svojoj djeci i unucima osigurati kakvu/takvu budućnost.
Puno mirniju i sigurniju nego što je to do sada bio slučaj. Zato, vrijeme je za konkretna djela, a ne za besmislene rasprave koje neće napraviti ni jedan dom, školu... Ma baš ni jednu jedinu zgradu. A za popravljanje ih ima, ne nekoliko, nego nekoliko tisuća.
