Ministar financija Zdravko Marić koji je predstavio paket mjera kojima bi se trebalo pomoći gospodarstvu uslijed novog zatvaranja, za RTL je pojasnio koliko bi ove nove mjere mogle uzdrmati državne financije.
"Strah, zabrinutost, neizvjesnost, sve su to okolnosti u kojima se nalazimo, no unatoč svim ovim izazovima javne financije su i dalje pod kontrolom, upravljive, a da su izazovi i dalje prisutni, jesu", istaknuo je, a odgovorio i na pitanje koliki udar očekuje na proračun zbog ovog zatvaranja, osobito jer nije bio planiran u rebalansu.
"Nije, ali on nije ni blizu onakav kao što je bio na proljeće. Kad gledamo osobnu potrošnju u prosincu, ono što najviše puni državni proračun je zapravo potrošnja u trgovini na malo, koja je otvorena, mi ovdje govorimo samo o ugostiteljskom sektoru, priređivačima igara na sreću i rekreativni sport", kaže. Pa pitanje koliko će trpjeti BDP kaže da Vlada i dalje stoji pri procjeni pada od osam posto na godišnjoj razini.
Božićnice i povišice u državnim službama nisu u pitanju
No pitanje je koliko će mjere potrajti, jer epidemiolozi govore da nisu dovoljene.
"Zato smo ih danas okarakterizirali kao racionalne. Još uvijek ne možemo predvidjeti sve izazove koji su pred nama. Ali u isto vrijeme su i pravične, da se pokrivaju dijelovi fiksnih troškova, onima koji su privremeno onemogućeni u svom radu, troškovi zakupa, najma, režija...", ističe Marić financijski segment mjera.
Ističe da božićnice i povišice u državnim službama nisu u pitanju.
"Ne, božićnice su već za ovu godinu planirane u proračunu. Što se tiče povišice za iduću godinu, to smo rekli da nemamo u potpunosti pokriveno u proračunu za 2021., no nije ni to prvi put, imali smo takve situacije proteklih godina, u tijeku godine naći ćemo način, uštedama na drugim rashodnim stavkama osigurati ono što je dogovoreno, kako ne bismo ponovno ušli u seriju sudskih tužbi i onoga što opet dođe na naplatu poreznim obveznicima, samo s nekim otklonom od nekoliko godina", ističe.
'Neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru'
Odbija tezu kako privatnici jedini ispaštaju te ističe koliko im je država pomogla.
"Ne bih se složio, jer kad gledate deficit koji je predviđen, od 29,5 milijardi kuna, najveći dio je pad prihoda zbog pada opće gospodarske aktivnosti, no u tom padu prihoda imate i mjere koje su tim privatnim poduzetnicima stavljene na tri mjeseca. Otpisali smo im 2,8 milijardi kuna poreza. I onda dolazite do osam milijardi i s ovim zadnjim mjerama debelo iznad osam, novca svih poreznih obveznika koje su isplaćene privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta", kaže Marić koji objašnjava i kako nije pristao na snižavanje poreza na ugostiteljstvo jer bi to bilo favoriziranje jedne gospodarske grane.
'Legitimno je pravo da traže...'
"Sniženi PDV je neizravna subvencija države prema ovom ili onom sektoru. I IT kompanije mogu pitati zašto nije snižena stopa na njihov softver ili zašto tekstilna industrija na ovo odijelo ne zaračunava sniženu stopu. To je legitimno pravo da traži. Porezna politika nije izdvojena cjelina. Svih ovih godina radimo rasterećenja, smanjivanja individualnog poreza, kako izravnih, tako i nekih neizravnih. Peti krug porezne reforme je prekosutra u drugom čitanju u Saboru. Tu su neke određene mjere koje su snižavanje poreza na dohodak i poreza na dobit", kaže.
Za rast proračuna ističe, kako su dobrim dijelom zaslužni europski fondovi koji su deficitno neutralni, a za racionalizaciju troškova države se zalaže no ističe kako je to niz prepreka
"Mogu se složiti s vama da što se tiče racionalizacije rashodne strane... svi se na neki način slažemo, iako kada otvorimo pojedine stavke rashodne strane, onda svatko kad se njega tiče bježi od toga i kaže nemoj tu, nego idi negdje dalje.". kaže. Na pitanje dokle će se to moći tako, ako se ne dira rashodna strana proračuna odgovara.
"Nevezano za Covid krizu, problem zdravstva, javne uprave, trgovačkih poduzeća u državnom vlasništvu, obrazovanja, pravosuđa, to su i dalje problemi...", zaključio je Marić.
