Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, i predsjednik Hrvatskoga sabora, Gordan Jandroković, u srijedu su u povodu obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima položili vijence i zapalili svijeće za stradale na Golom otoku i otočiću Svetom Grguru.
Prepoznajete li ovaj hrvatski otok? Bio je poznat po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu
Na Svetom Grguru položili su vijence ispred spomen-ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na tom otočići te su zapalili svijeću ispred spomen-ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.
Na Golom otoku položili su vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te su zapalili svijeću ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.
Jandroković je rekao da su se okupili kako bi obilježili dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i iskazali poštovanje za sve koji su ubijeni zbog njihova postojanja.
Koncentracijski logor i zatvor na Golom otoku uključivao je i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ. Kasnije su se ondje zatvarali i drugi politički neistomišljenici, uglavnom na temelju administrativnih odluka, a manje na osnovi sudskih presuda. Poznat je po surovim kažnjeničkim uvjetima, torturama i teškome prisilnom radu.
Procjenjuje se da je kroz logor prošlo 17 do 32 tisuće zatvorenika, a broj ubijenih i umrlih nije točno utvrđen. Zatvor je postao 1956., kasnije je pretvoren u kazneno–popravni dom za maloljetnike, a ukinut je 1988.
Koncentracijski logor i zatvor na Golom otoku uključivao je i žensku kaznionicu na obližnjem otoku Sv. Grguru. Otvoren je 1949. nakon rezolucije Informbiroa, u vrijeme obračuna s pristašama staljinizma unutar KPJ.