U subotu se u Zagrebu održava Festival slobode, a na njemu će sudjelovati i liječnica Alma Demirović, specijalistica patologije te predsjednica Udruge roditelja aktivista.
Demirović je bila i na prethodnom Festivalu slobode. Za RTL Direkt je rekla kako ljudi s kojima je ona u kontaktu ne niječu postojanje virusa. "Sama bolest koja je prisutna i koju nitko ne niječe, koja je zapravo zloupotrijebljena u svrhe koje nisu, hajdemo reći tako, svrhe za očuvanje javnoga zdravlja", kazala je.
Dodala je da joj od početka koronakrize smeta što se nisu uvažavali neovisni znanstveni podaci. "Dakle, da su se od početka covid krize u obzir pri donošenju mjera uzimali dostupni podaci neovisnih znanstvenika i da su se slušali znanstveni argumenti do svega ovoga nikada nije trebalo ni doći", poručila je, dodajući da je kao medicinar imala načelno afirmativan stav o cijepljenju te da o tome nije previše razmišljala do osobne tragedije.
Loše iskustvo s cijepljenjem
"Ja sam doživjela to loše iskustvo s cijepljenjem kad je moja kći u dobi od pet godina cijepljena rutinski po kalendaru obveznog cijepljenja, nakon čega je razvila autoimunu bolest i od tada je njeno stanje nepromjenjivo. Radi se o bolesti koja se zove alopecija. Ona podrazumijeva da je mojoj djevojčici otpala kosa, trepavice i obrve. To je stanje koje je nepredvidivog kliničkog tijeka i nema registriranog lijeka", rekla je Demirović, dodajući kako u početku nije sumnjala na cjepivo, već je nastojala isključiti sve druge poznate okidače za to stanje.
"I na kraju se jednostavno potvrdilo da je to mogući i realni okidač kod nje jer ni jednog drugog stanja nije bilo", smatra Demirović.
"Već petu godinu zaredom traje moj intenzivan rad, dodatna edukacija, pohađanje seminara, čitanje literature i zapravo proučavanje samog sustava cijepljenja u praksi. Kada govorimo o cijepljenju, jako je teško svesti odnosno polarizirati temu za i protiv, jako je kompleksna tema. Ona nije samo medicinska nego uključuje i druge aspekte, i pravne i biomedicinske i sociološke i sve druge. Radi se o tome da su neka od mojih otkrića dovela do toga da svaki čovjek, ne samo ja, može opravdano posumnjati u sve podatke koji su do sada dostupni o cijepljenju", tvrdi liječnica.
'Omjer koristi i štete nije poznat'
"To najprije uključuje činjenicu da u Hrvatskoj sustav prijavljivanja nuspojava u potpunosti nije reguliran, po jednom članku Zakona o lijekovima, ti liječnici koji su u obvezi prijaviti sve nuspojave na lijekove, a i cjepiva, to u praksi apsolutno ne rade. Kada sam ja nadležnu instituciju pitala tko je nadležan za nadzor tog postupka, niti jedna od svih pitanih institucija niti u jednom trenu nije odgovorila. To je bilo prije više od pet godina, ja nemam informaciju da se u tom sustavu nešto poboljšalo", rekla je.
Demirović smatra da omjer koristi i štete nije poznat jer se "praćenje nuspojava ne vrši adekvatno i ne postoji ni jedno nadzorno tijelo, ljudi koji su nadležni provesti nekakva takva istraživanja". "Do sada nisu u Hrvatskoj proveli analize usporedbe ukupnog zdravlja cijepljene i necijepljene djece da bi se zapravo uopće vidjelo u kojem omjeru cjepivo poboljšava zdravlje", kazala je.
Osvrnula se potom na mjere koje uvodi Italija i ostale zemlje. "Mislim da su naši nadležni poduzeli dobre korake vezano za to i da nisu podlegli panici koju su najvećim dijelom ipak stvorili mediji", poručila je.
'Ne poričem da ljudi jestu stradali, ali...'
Demirović je kazala da dostupni podaci ne opravdavaju omjer svih mjera koje se poduzimaju. "Naravno da su neki ljudi podlegli bolesti. Ne poričem činjenicu da ljudi jesu stradali, ali kao i za javnozdravstveni problem, dakle ne govorimo o tom segmentu je li za neke ljude opasan ili ne, nego kao javnozdravstveni problem", rekla je.
"Ljudima je bilo lagano na početku jer su svi autoriteti govorili da ako se cijepite nećete završiti na respiratoru", dodala je.
Demirović je kazala kako bi neka javna zdravstvena preventivna metoda trebala biti 100 posto učinkovita da bi imala ikakvo opravdanje u ovakvim okolnostima, a kako ne postoji ni jedan lijek koji nema nuspojave "zato mislim da je sloboda izbora nešto što, ako se zovemo demokratsko društvo, jednostavno moramo zadržati".
