Dana 14. veljače 1984. Jugoslavija je osvojila prvu medalju na Zimskim olimpijskim igrama. Za taj pothvat bio je zaslužan slovenski skijaš Jure Franko osvojivši srebrnu medalju u veleslalomu. Oduševljenje ovim uspjehom bilo je tim veće jer su spomenute igre održane baš u Jugoslaviji, točnije u Sarajevu.
Odluka da Sarajevo postane domaćin XIV. Zimskih olimpijskih igara donesena je 1978. kada je nakon dva kruga glasanja glavni grad Bosne i Hercegovine dobio više glasova od japanskog Sapporoa i švedskog Göteborga. Igre je 8. veljače 1984. otvorio tadašnji predsjednik predsjedništva SFRJ Mika Špiljak, olimpijski plamen upalila je umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, a u ime sportaša olimpijsku zakletvu pročitao je skijaš Bojan Križaj.
Službena maskota igara bio je Vučko, a logo igara stilizirana pahuljica. Sportska natjecanja odvijala su se na Jahorini, Bjelašnici, Igmanu i Trebeviću planinama koje okružuju Sarajevo, te u samom gradu u dvoranama Zetra i Skenderija.
Osim nastupa Jure Franka koji je posebno oduševio Jugoslavene, igre će ostati upamćene po zlatnoj i srebrnoj medalji u slalomu koje su osvojili američki blizanci Phil i Steve Mahre, po tri zlatne medalje koje je u skijaškom trčanju, na 5, 10 i 20 km, osvojila Finkinja Marja-Liisa Hämäläinen, te po jednom od najboljih nastupa svih vremena u umjetničkom klizanju kojeg je na melodiju Ravelovog Bolera izveo britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean.
Uplitanje politike u Olimpijske igre
Olimpijske igre, bilo ljetne ili zimske, u razdoblju Hladnog rata nisu mogle proći bez uplitanja politike, a jedan od najpoznatijih načina uplitanja bilo je bojkotiranje igara. Najveći bojkot dogodio se 1980. kada su Sjedinjene Američke države predvodile skupinu od šezdesetak država koje nisu htjele sudjelovati na Olimpijskim igrama u Moskvi, zbog vojne intervencije Sovjetskog Saveza na Afganistan godinu ranije.
Četiri godine kasnije Olimpijske igre u Los Angelesu pokazale su se kao odlična prilika za SSSR i njegovih 14 saveznika za revanš u bojkotu. Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja koja ni jednom nije bojkotirala olimpijske igre. Takav stav počivao je na vanjskopolitičkoj doktrini nesvrstanosti, tj. očuvanju dobrih odnosa s Istokom i Zapadom. Možda je sve navedeno utjecalo na odluku da ni jedna država nije odlučila bojkotirati igre u Sarajevu.
Heroj Jugoslavije
A kakva je bila sudbina srebrnog jugoslavenskog olimpijca? Jure Franko istog je trena postao heroj Jugoslavije, a o oduševljenju koje je izazvao kod Sarajlija možda najbolje svjedoči transparent koji se pojavio na dodjeli medalja na kojem je pisalo „Volimo Jureka više od bureka“.
Sam Franko izjavio je kasnije da je imao i dodatan poticaj za ostvarenje što boljeg rezultata. Naime, obećano mu je da će ako osvoji medalju za nagradu dobiti videorekorder. Nažalost, karijera Jure Franka prekinuta je zbog ozljede već sljedeće sezone, a tada je imao tek 23 godine. Nikada se više nije vratio skijanju, ni kao profesionalni skijaš ni kao skijaški trener.
Zimske olimpijske igre u Sarajevu završene su 19. veljače 1984. Po mišljenju brojnih članova Međunarodnog olimpijskog komiteta, bile su to dotad najbolje organizirane igre. Osim organizatora, pohvalama su zasipani i građani Sarajeva koji su uoči i tijekom igara dali sve od sebe da se gosti u njihovu gradu osjećaju kao doma.
Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.