Nestašice lijekova sve su češće i sve su zemlje u EU pokrenule određene mjere u tom smjeru. U slučajevima kad u ljekarni ne bude lijekova za djecu, hrvatski će ljekarnici početi sami u ljekarnama prilagođavati doze za djecu iz pakiranja za odrasle, piše u četvrtak Večernji list
To su znali raditi i prije, ali sada će to biti češći slučaj, potvrdila nam je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore. Slično su radili Nijemci kad ih je nedavno pogodila nestašica ibuprofena i paracetamola za djecu.
U hrvatskim ljekarnama zapravo nedostaje puno više lijekova nego što to HALMED bilježi. Riječ je o privremenim nestašicama lijekova za povišeni tlak, dijabetes, za inhalacije...
"Velika je razlika između nestašica koje se objavljuju na HALMED-ovim stranicama i onih koje se javljaju u ljekarnama. Recimo, ako HALMED trenutačno bilježi nestašicu stotinu lijekova, u ljekarnama ih nedostaje još 50, ali HALMED to ne evidentira jer je riječ o kraćoj nestašici. Kraće nestašice traju otprilike od sedam do deset dana, međutim, za pacijenta kojem lijek treba danas, to je predugo - objašnjava Ana Soldo.
Uzroci nestašice najčešće su nedostaci aktivnih supstancija, što je stalni problem budući da se one proizvode u Indiji i Kini. Zatim su tu geopolitički razlozi, nekim dobavljačima Hrvatska je premalo i nezanimljivo tržište pa ne vode računa da stalno bude opskrbljena, dok s druge strane proizvođači generičkih lijekova od nekih proizvoda odustaju zbog preskupe proizvodnje i preniskih prodajnih cijena.
Zbog svega toga kronični se bolesnici češće susreću s nemogućnošću da dođu do svoje redovite terapije, a ako na HALMED-u nije objavljena nestašica tog lijeka, pacijentu se ne može izdati zamjenski lijek. Osim toga, neke terapije liječnik obiteljske medicine ne može zamijeniti, pišu novinarke Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić i Sandra Veljković.
Podsjetimo, i na portalu Danas.hr nedavno smo pisali o problemu nestašice lijekova te su nam iz Plive potvrdili da je problem nestašice lijekova raširen na cijelom europskom tržištu te da je nastako kao složena kombinacija narušenog lanca opskrbe tijekom pandemije, potom značajnog porasta cijene sirovina i energenata do troškova rada zaposlenika uz iznimno jaku sezonu gripa, prehlada i drugih infekcija.
Naveli su i kako je Pliva posljednjih nekoliko godina u prosjeku povukla s tržišta tridesetak proizvoda godišnje.
Također, iz Zagrebačkog holdinga u čijem su sklopu i Gradske ljekarne Zagreb naveli su kako ima nestašice lijeka za artritis, imaju svoje adekvatne zamjene koje se mogu regularno izdavati na recept ili kupiti (u slučaju bezreceptnih lijekova za prehladu)", navode iz Holdinga.