U novom izvješću Vijeća Europe o stanju u zatvorskim sustavima za Hrvatsku se navodi kako odskače iznad europskog prosjeka po tri negativne stvari: bjegovima iz zatvora, manjku zatvorskog osoblja i pravosudnih policajaca te postotku zatvornika koji su u zatvoru bez pravomoćne presude.
Izvješćem Vijeća Europe obuhvaćeno je 47 država, a za Hrvatsku se navodi da je potkraj 2018. godine u zatvorima bilo 3190 osoba (3043 muškarca i 147 žena). Postotak zatvorenika u odnosu na cjelokupnu populaciju je vrlo nizak i u Hrvatskoj iznosi tek 0,07 posto, dok je prosjek 47 država 0,12 posto, piše Večernji list.
Na jednog zatvorenika - jedan čuvar
No, jedan od apostrofiranih problema jest da od svih koji se nalaze u hrvatskim zatvorima, pravomoćno je osuđeno tek 59,5 posto, dok je prosjek članica Vijeća Europe 71,8 posto. Razlog leži u zakonskim odredbama prema kojima se - ako je kazna zatvora pet ili više godina - osuđenik automatski odvodi u zatvor gdje čeka pravomoćnost presude. Uz institut žalbe i brzinu pravosuđa, takvo se stanje odulji i godinama.
Što se tiče bježanja iz zatvora, tijekom 2017. u Hrvatskoj je pobjeglo devetero zatvorenika. Preračunato, na 10.000 zatvorenika u Hrvatskoj bježe njih 23, dok je prosjek u 47 država Vijeća Europe 8,6 bjegunaca na 10.000 zatvorenika. Hrvatska je iznad tog prosjeka u društvu Crne Gore, Srbije, Sjeverne Makedonije, Švicarske i Njemačke.
Taj se problem, upozoravaju iz Vijeća Europe, može objasniti drugim velikim problemom po kojem je Hrvatska na neslavnom vrhu - malim brojem pravosudnih policajaca i zatvorskog osoblja. U Hrvatskoj, naime, na jednog zatvorenika dolaze 1,2 čuvara, dok je prosjek ostalih država 3,9. Otud i bizarne priče poput one o skupini zatvorenika u Dalmaciji koji su prije nekoliko godina neprimijećeni izašli iz zatvora i otišli u jedan kafić gledati nogometnu utakmicu.
Manje zatvorenika zbog uvođenja rada za opće dobro
Ipak, u Hrvatskoj je uočljiv trend smanjivanja broja zatvorenika. Od 2008. do 2018. godine njihov broj smanjio se za gotovo 30 posto. Razlog tomu dijelom je bilo i rasterećivanje u to vrijeme prekapacitiranih zatvora, a dijelom i uvođenja rada za opće dobro. Radom za opće dobro mijenjala se kazna zatvora u trajanju do jedne godine, pri čemu jedan dan zatvora iznosi dva sata rada za opće dobro (maksimalno 730 sati) ili koristi kao zamjena za novčanu kaznu do 360 dnevnih iznosa, pri čemu se jedan dnevni iznos zamjenjuje s dva sata rada, piše Večernji list podsjećajući na najpoznatiji domaći primjer.
Bivši HDZ-ov ministar poljoprivrede Petar Čobanković, nakon što je priznao krivnju u "slučaju Planinska" i nagodio se s USKOK-om, kaznu je odrađivao u pučkoj kuhinji u Osijeku guleći krumpir.
10.02.2015., Lepoglava - Kaznionica u Lepoglavi je ustrojbena jedinica Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosudja, koja obavlja poslove od opceg interesa za Republiku Hrvatsku, cija nadleznost je utvrdjena Zakonom o izvrsavanju kazne zatvora. Photo: Marko Jurinec/PIXSELL
'Kad upozoravamo na manjak ljudi, kažu nam: štednja'
U svim odjelima kaznionica, zatvora, odgojnih zavoda i centara postoje upražnjena sistematizirana radna mjesta, što zaposlenicima otežava obavljanje poslova. Tomu pridonose i lošiji materijalni uvjeti rada u većini kaznionica i zatvora, Odgojnom zavodu u Požegi i Centru za dijagnostiku u Zagrebu koje, zbog financijskog ograničenja državnog proračuna, nije moguće cjelovito ni žurno poboljšati - ističe se u Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda Ministarstva pravosuđa za 2017. godinu.
"Mi stalno Upravu za zatvorski sustav upozoravamo na nedostatak ljudi, a jedini odgovor koji dobivamo jest: štednja. Štedi se na račun sigurnosti, a upravitelji zatvora boje se prekovremenih sati jer im se prigovara da su rasipni", kazala je za Večernji list jedna osoba iz zatvorskog sustava želeći ostati anonimna.
