Nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik komentirao kako će Republika Srpska učiniti sve da zaštiti državnu imovinu u Hrvatskoj, kontaktirali smo Ministarstvo državne imovine i saznali što oni misle o tome.
Naime, upravo je promjena Zakona o upravljanju državnom imovinom u svibnju ove godine omogućila Ministarstvu državne imovine da upravlja nekretninama i da stavlja u funkciju i nekretnine za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Ta odluka izazvala je velike rasprave u BiH i Srbiji.
Sporazum bivših republika SFRJ
Šef Republike Srpske Milorad Dodik tako tvrdi da je Hrvatska obavezna provesti sporazum koji su bivše republike SFRJ postigle, a koji kaže da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koja su imali na dan 31. prosinca 1990. godine.
No, u ministarstvu kažu kako im ne pada na pamet vratiti tu imovinu te se pozivaju na kasniji Zakon o sukcesiji.
"Pitanja sukcesijske imovine regulirana su Ugovorom o pitanjima sukcesije, koji je u Republici Hrvatskoj na snazi temeljem Zakona o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije. Međutim, Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije ne daje pojedinim fizičkim i pravnim osobama pravnu osnovu za povrat njihove prijeratne imovine, već će takav povrat ili isplata naknade, u slučaju nemogućnosti povrata, eventualno biti moguća kada se sklopi dodatni bilateralni ugovor", kažu u ministarstvu.
Pojednostavljeno, to znači da prvo treba doći do bilateralnog dogovara kako bi došlo do eventualnog povrata ili isplate naknade. A to upravo jamči Ugovor o pitanjima suksesije potpisan 29. lipnja 2001. godine koji su potpisale i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, a koji je stupio na snagu 8. ožujka 2004.
Korištenje imovine
Sve do tada Ministarstvo sukladno zakonu može raspolagati spornom imovinom. "Temeljem članka 71. Zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je na snagu stupio 14. lipnja 2018., prvi je put definirana mogućnost Ministarstva državne imovine da svu imovinu koja od raspada SFRJ stoji neiskorištena, predstavlja opasnost za ljude i drugu imovinu, a istodobno u njoj leži potencijal za razvoj turizma i gospodarstva, stavi u zakup ili neko drugo raspolaganje dok se pitanje sukcesije ne riješi", navodi se u odgovoru Ministarstva.
Dakle, sve dok ne dođe do bilateralnog sporazuma koji se ovom trenutku ne nazire, Ministarstvo državne imovine može imovinu davati u zakup. Ministarstvo je tako ovog mjeseca objavilo javni poziv kojim na 30 godina daje u zakup odmarališta i druge nekretnine na Jadranu, a među kojima su i neki objekti na koja prava polažu i poduzeća iz Srbije i BiH.
