U Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) potvrdili su kako su svim javnim bilježnicima dali naputak o pridržavanju preporuka koje je notarijatu uputilo Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru svog prijedloga da se dostavljanje ovršnih predmeta nakon aktiviranja ovrha na vjerodostojnim ispravama provede u tri faze. No, budući da je u pitanju tek neobvezujuća preporuka, Poslovni dnevnik piše kako je izgledno da će biti spriječen crni scenarij prema kojem je oko 400.000 građana trebalo biti (ili ostati) blokirano čim mjere popuste.
Prijedlozi poslani svim javnobilježničkim uredima
Istodobno je, kao novi znak za uzbunu, odjeknuo podatak dobiven iz HJK prema kojemu se najveći dio novih ovrha, nagomilanih tijekom šestomjesečnog moratorija, odnosi na nova dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge. To kazuje da se pored oko pola milijuna građana, koji kao zaposlenici preko svojih poslodavaca primaju potpore u iznosu 4000 kuna za očuvanje radnih mjesta, pojavljuju i novi kandidati za blokadu računa iz redova onih koji su ostali bez posla i nezaposlenih, piše Poslovni dnevnik..
Hrvatska javnobilježnička komora je na adrese svih 320 javnobilježničkih ureda diljem Hrvatske dostavila prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave o donošenju i otpremanju rješenja o ovrsi u predmetima u kojima je uslijed posljedica epidemije COVIDA-19 propisan zastoj ovršnih postupaka do 18. listopada 2020. kako bi javni bilježnici postupali uvažavajući stav i intenciju Ministarstva, sukladno propisima i iznimnim okolnostima.
Tijekom moratorija 170.000 novih prijedloga za ovrhe
"Ministarstvo predlaže dostavljanje ovršnih predmeta u tri faze, prema sljedećim rokovima: u prvoj do 19. listopada dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 30. lipnja 2020., u drugoj do 20. studenoga dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 31. kolovoza 2020. i u trećoj do 20. siječnja dostavljaju se rješenja donesena po prijedlozima koji su zaprimljeni zaključno s 18. listopada 2020. Potrebno je naglasiti da javni bilježnici temeljem vjerodostojne isprave nikada ne provode samu ovrhu, iako se to često krivo percipira u javnosti", poručuju iz HJK.
Dodaju da je tijekom moratorija na ovrhe zaprimljeno oko 170.000 prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi te se najveći dio tih odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge, ali je znatan broj i prijedloga koje podnose pravne osobe protiv pravnih osoba, odnosno poduzeća kojima druga poduzeća nisu platila isporučenu robu ili izvršene usluge.