JESMO LI IZGUBILI BITKU? / Prijeti nam kataklizma: Splitska riva bila bi potopljena, pod morem Dioklecijanova palača, a slično bi prošli svi gradovi od Dubrovnika do Rovinja

Države moraju dodatno sniziti emisije stakleničkih plinova, ali najveći zagađivači nerado sjedaju za stol. Teško da će i egipatski samit napraviti toliko potreban zaokret

8.11.2022.
21:56
VOYO logo

Cilj zaustavljanja klimatskih promjena svima je jasan, ali u praksi kao da nije tako. Unatoč dramatičnim upozorenjima znanstvenika, aktivista pa i dijela političara. Je li spas planete izgubljena bitka - pitanje je postavljeno u RTL-u Danas.

Cilj je još uvijek dostižan - zadržati zagrijavanje Zemlje na 1,5 stupanj do kraja stoljeća. No, nekako baš i ne ide.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
MINISTAR NA SUMMITU U EGIPTU /

Filipović se pohvalio što čini u borbi protiv klimatskih promjena: 'Energetski obnavljmo zgrade, moderniziramo se...'

Image
MINISTAR NA SUMMITU U EGIPTU /

Filipović se pohvalio što čini u borbi protiv klimatskih promjena: 'Energetski obnavljmo zgrade, moderniziramo se...'

Trećina ledenjaka nestat će do 2050.

Trećina svjetskih ledenjaka - primjerice u Dolomitima u Italiji ili na planini Kilimandžaro u Tanzaniji - vjerojatno će nestati do 2050. godine, upozorio je UNESCO. Svjetska zdravstvena organizacija navodi da je čak 15.000 smrti u Europi samo ovog ljeta bilo izravno povezano s velikim toplinskim valovima. Od početka industrijske revolucije zagrijali smo Zemlju za više od jednog stupnja - preciznije 1,2 Celzija, a posljedice su dramatične.

Svjedočimo ekstremnim vremenskim poremećajima čak i u područjima umjerene klime kakvo je naše. Ti poremećaji rezultiraju obilnim padalinama i poplavama. Tu je i masovna sječa šuma, umjesto njihove zaštite, što je najvidljivije u Amazoni pa novi brazilski predsjednik Lula najavljuje zaokret u politici i kaže da 'pluća svijeta' nemaju cijenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ni hrvatska obala ne bi dobro prošla

Sve češća su razdoblja bez kapi kiše, a suše su ugrozile milijuna života. Tu su i požari. I u Hrvatskoj vidimo posljedice na poljoprivrednim kulturama zbog čega ratari vape za pomoći države. Ubrzane i dramatične promjene dovele su do toga da brojnim životinjskim vrstama prijeti izumiranje. Sudbinu mamuta moglo bi doživjeti čak 550 vrsta, među njima i azijski slonovi koji ostaju bez potrebnih količina vode - opet zbog klimatskih promjena.

Kako bi prošla hrvatska obala ako se ne zaustavi rast temperature i podizanje razine mora? Ne baš dobro. Da se temperatura podigne za tri stupnja – splitska riva bila bi potopljena, pod morem bi bila cijela Dioklecijanova palača, a more bi stiglo do katedrale svetog Duje. Slično bi prošli svi gradovi od Dubrovnika do Rovinja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od prvog klimatskog summita nije puno učinjeno

A što rade političke elite? Prije 30 godina zasjedali su na prvom klimatskom samitu. No ciljevi nisu ostvareni. Ni Pariški sporazum nije ispunjen.

Države moraju dodatno sniziti emisije stakleničkih plinova, ali najveći zagađivači nerado sjedaju za stol. Teško onda da će i egipatski samit napraviti toliko potreban zaokret.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo